Incidenti u Zoološkom vrtu na Paliću, piton usmrtio majmuna, leopard ženku

Iako smo navikli da nam iz palićkog Zoološkog vrta dolaze samo lepe vesti, poslednjih nekoliko nedelja obeležila su dva incidenta. Prvi se dogodio početkom novembra, kada je mrežasti piton pojeo patuljastog majmuna Tamarina, a drugi proteklog vikenda, kada je tokom parenja mužjak persijskog leoparda usmrtio ženku.

Direktorica Zoo vrta Sonja Mandić, kaže da razume reakciju javnosti, ali naglašava da bezbednost posetilaca nije dovedena u pitanje, a da se u slučaju leoparda takve situacije koliko god bile teške za shvatanje, dešavaju i u njihovim prirodnim staništima. Početkom novembra u Prihvatilište Zoološkog vrta stiglo je šest pitona, beba patuljastog Kajmana i jedinka malog majmuna Mamozeta, prilikom prijema stručna služba je izabrala adekvatne prostore u kojima će boraviti, a terarijum koji ispunjava uslove propisane Pravilnikom o uslovima držanja divljih životinja u zatočeništvu je korišćen i ranije. Ali kao što uvek postoji rizik prilikom smeštanja nove životinje, izgubljena je kontrola nad mrežastim pitonom i do trenutka kada su zaposleni vratili zmiju u terarijum za zmije, on je došao u kontakt sa majmunom koji se nalazio u susednom smeštaju i došlo je do smrtnog ishoda. Prema njenim rečima, veterinar je zbrinuo zmiju, a pokušao je da pomogne i majmunici, ali za nju je nažalost bilo kasno.

“Čim je došlo do te situacije, mi smo isto kao što i svakog dana vršimo proveru svih terarijuma i kaveza, proverili i taj i sve iste terarijume, međutim imajući u vidu da je taj prostor napravljen prema svim standardima držanja životinja, mi smo premestili tu zmiju nazad u karantin, odakle je mnogo manji prostor koji možda nije adekvatan za nju, ali ukoliko je već mogla da prosto izađe jednom, ne možemo rizikovati da ponovo dođe do neželjenog događaja”.

U EEP programu Evropske Asocijacije zooloških vrtova i akvarijuma za koordinisano razmnožavanje i vraćanje u prirodu zaštićenih i strogo zaštićenih divljih životinja, Zoološki vrt učestvuje u programu za persijskog leoparda, a ženka ove životinje za potrebe tog programa stigla je iz Hanovera, dok je mužjak u Zoološki vrt stigao krajem 2020. godine. Sonja Mandić ističe da je od tada pa do danas rađeno na njihovom postepenom upoznavanju, s obzirom da kada dolaze iz različitih zooloških vrtova, međusobno se ne poznaju, a nisu poznate ni zaposlenima kako bi moglo da se predvidi neko konkretnije ponašanje, već se očekuje tipično ponašanje za tu vrstu, ali postoji mogućnost da, ukoliko se pravilno ne spoje, može da dođe i do teških posledica. Ove dve životinje su bile smeštene u istom objektu, ali više od dve godine nisu imale direktan kontakt, već su se posmatrale kroz jednu čvrstu mrežu da bi osetile miris jedne druge i da bi se navikle. “Obično se spajanje radi kada je već moguće i parenje, jer tada je najveća verovatnoća da će se upoznati. Polovinom ove godine mi smo ih smestili u jednu zajedničku volijeru, gde su po čitav dan bili zajedno i nisu pokazivali znake neke agresije ili netipičnog ponašanja, a noću bismo ih odvajali, upravo da bi predupredili negativne posledice. Pre nekoliko dana po veterinarovom mišljenju ženka je ušla u period parenja, koje se odvija isto kao i kod domaćih mačaka, tako što mužjak fiksira ženku u položaj ispod sebe i drži je za kožu vrata i tu inače zna da dođe do povreda i rana, ali nažalost u ovom slučaju došlo je na mestu do smrtne posledice i izgubili smo ženku”, objašnjava Sonja Mandić.

Naglašava da se u slučaju leoparda postupalo po svim uputstvima od koordinatora za vrstu i dodaje da nije sasvim neočekivano da dođe i do ovakve posledice, međutim ukoliko se radi na programu razmnožavanja i koordinatori i zaposleni u zoološkim vrtovima ponekada i svesno moraju da preuzmu rizik da bi došli do nekih rezultata. “U programu je i ranije, a verujem da će i ubuduće biti gubitaka jedinki, prvenstveno ženki zbog prirode persijskih leoparda i zbog toga što mužjak eliminiše ženku koja je fizički slabija od njega. Mi ćemo pristupiti izveštavanju koordinatora programa, koji će, s obzirom da je taj mužjak relativno mlad i predstavlja veliki genetski potencijal za razmnožavanje te vrste, odlučiti da li će na neko vreme dopremiti još jednu ženku, jer ne mora da znači da jedinke koje nisu bile kompatibilne da sledeći put neće biti. Moram reći da je i ta volijera izgrađena prema evropskim standardima, jer da nije ne bismo dobili priliku za razmnožavanje. U narednom periodu koordinator će doneti odluku da li će našeg Simbu ostaviti ovde i da li će mu se u međuvremenu pridružiti ženka, ili će biti izmešten pa da se u nekom drugom zoološkom vrtu proba razmnožavanje. Ovaj događaj za nas jeste tragičan, ali sa nekog naučnog aspekta je jednostavno jedan podatak za koordinatora na koji način se ponašaju ove vrste”.

U ovom periodu godine, u Zoološkom vrtu rade na premeštanju životinja u zimski smeštaj, osim foki i nekoliko drugih vrsta kojima odgovaraju zimski uslovi. “S obzirom da su nam u toku edukativni programi do kraja školske godine i bez snega smo pristupili tradicionalnim novogodišnjim radionicama, tako da se nadamo da će posetioci koji su navikli da dolaze u naš Zoološki vrt i dalje u obilasku Palića navratiti od nas”.

Osim što rade na pružanju što boljih uslova za životinje koje su stalni stanovnici, zaposleni u Zoološkom vrtu prilagođavaju prostor za novu vrstu majmuna, koja posle Nove godine treba da stigne u Eko centar. “Isto tako, na prostoru pored preživara, pravi se volijera šatorskog tipa za lemure, tako da se nadamo da ćemo i te vrste koje već imamo, a koje možda nisu toliko vidljive, približiti posetiocima”, kaže Sonja Mandić.