dr Nenad Ivanišević: Turistički potencijali Vojvodine mnogima još nisu poznati

Prema podacima Privredne komore Vojvodine, za prvih pet meseci ove godine u Vojvodini je zabeležen 89,9 odsto veći broj gostiju nego u istom periodu prošle godine, od toga su 42 odsto bili gosti iz inostranstva. Ukupan broj noćenja povećan je za oko 70 odsto. Ovi podaci pokazuju da je turizam uspeo da se oporavi, čak i u odnosu na 2019. godinu, ali, mi hoćemo da i dalje napredujemo, kaže nam na početku razgovora Pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević ističući da sinergija svih činilaca koji se bave turizmom jeste nešto što karakteriše naš zajednički rad, a rezultati su statistički pokazatelji u turizmu AP Vojvodine.

Kakva je trenutna situacija na teritoriji AP Vojvodine u sektoru turizma odnosno privrede?

dr Nenad Ivanišević: Mi se približavamo cifri od pola miliona noćenja koji su evidentirani u prva četiri meseca što jasno pokazuje tendenciju da ćemo premašiti 2019. godinu. Posebno me raduje što su gosti iz Srbije ostali u Srbiji i upoznali svoju zemlju. Ulaganjem Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam u iznosu od preko pola miliona dinara u proteklom periodu u podizanje turističkih kapaciteta na teritoriji AP Vojvodine svakako je omogućilo domaćim turistima da dođu u Vojvodinu, te da se u nju i vrate, kao što to čine i strani turisti, što pokazuje povećanje broja istih od oko 200 odsto u odnosu na proteklu godinu. Aktuelni pokazatelji i predviđanja stručnjaka pokazuju da će 2022. godina biti mnogo bolja od 2019. godine koja se uzima kao referentna godina u pogledu turizma. Ono što bi i dalje moglo da definiše i menja celokupan imidž Vojvodine jeste ozbiljniji i ujednačeniji pristup  brendiranju Vojvodine kao takve i njenih proizvoda, uz neizostavni proces sertifikovanja i standardizacije pomenutih resursa, kao i njihova medijska promocija.  Bogatstvo različitosti jedne sredine poput Vojvodine, u mnogome utiče na percepciju umetnosti, kulture.

Planovi Vašeg sekretarijata u narednom periodu?

dr Nenad Ivanišević: Postoji jasna vizija Sekretarijata u pogledu rastućeg turizma, a važno je istaći da je na inicijativu Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, uz podršku Pokrajinske vlade, ponovo uspostavljena oznaka kvaliteta, koja nosi već prepoznatljiv naziv „Najbolje iz Vojvodine“ i koja govori o kvalitetu proizvoda, te gde je i kako nastao, i time na najbolji način promoviše određeno područje. Do sada su taj znak nosili uglavnom prehrambeni, industrijski i zanatski proizvodi, dok je novim konceptom ova oznaka proširena na turističke usluge i destinacije. Znak se upotrebljava za obeležavanje prirodnih, poljoprivrednih, zanatskih, industrijskih i proizvoda domaće radinosti, a činjenica da je dodeljen određenom proizvodu ili za kvalitet usluge u turizmu, potvrđuje da je on ušao u porodicu najkvalitetnijih proizvoda i usluga, a uz veoma stroge primene kontrole kvaliteta. Ipak, mnogo više bi trebalo učiniti na polju veće upotrebne i praktične vrednosti proizvoda koji ovaj znak nosi, dok samo proširenje delokruga na usluge u sektoru turizma, verujem da će podstaći turističke delatnike da kvalitet svojih usluga podignu na viši nivo, koji će zadovoljavati propisane kriterijume. Pored toga, sa Turističkom organizacijom Vojvodine, kao krovnom organizacijom koja se bavi turizmom u pokrajini, nastojimo da udružimo i uložimo sredstva u digitalni marketing, odnosno u promociju lokalnih turističkih orgnaizacija i na taj način povećamo vidljivost njihove turističke ponude. Ideja jeste upravo osnivanje lokalnih turističkih organizacija u jedinicama lokalne samouprave gde ih nema, kao i osnaživanje postojećih turističkih organizacija na lokalu. Upravo zbog toga je važno obilaziti lokalne samouprave i mikrodestinacije, kako bi se uverili u sve lepote, resurse, ali i probleme i poteškoće sa kojima se privrednici i turistički poslenici suočavaju, te na taj način što bolje i efikasnije kreirati podsticajne mere kojima bi na najbolji mogući način podržali privredu i oblast turizma. Ideja Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam jeste da upravo lokalne turističke organizacije budu nosioci turizma na lokalu.  Zasigurno će se resursi Sekretarijata u pogledu turizma usmeravati ka i dalje nedovoljno iskorišćenim potencijalima u Vojvodini, a to su različitost, multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost, ovaploćeni u mentalitetu njenih žitelja. Pokrajinski sekretarijat je usredsređen na mikro i mala preduzeća, a plasirali smo sredstva i za rastući sektor turizma, tačnije na podizanje turističkih kapaciteta, za nabavku nove opreme, novih mašina, kao i za subvencije za nabavku repromaterijala. Značajno je istaći da je jedan od ključnih rezultata pokazatelj da su mikro i mala preduzeća uspela da nastave sa unapređenjem svog poslovanja i poslovnih procesa. Sredstvima namenjenim oblasti zapošljavanja, značajno smo unapredili konkurse u oblasti samozapošljavanja, zapošljavanja nezaposlenih lica, kao i sprovođenje javnih radova, a protekle i ove godine dodeljena su sredtvs za sprovođenje stručne prakse u organima pokrajinske uprave, za studente koji imaju najviši prosek na univerzitetima sa sedištem na teritoriji AP Vojvodine.  Konkursom za umetničke i stare zanate, koji smo za ovu godinu raspisali početkom ove sedmice, a koji je od izuzetne važnosti za očuvanje istorije, tradicije i kulturoloških osobenosti u Vojvodini, kroz zanatstvo, takođe pružamo pomoć preduzetnicima, mikro i malim pravnim licima, a sama sredstva su namenjena za nabavku opreme ili repromaterijala. Pored toga, veoma je značajan konkurs namenjen ženskom preduzetništvu. Potrebno je dati svima mogućnost da imaju iste šanse i polazne osnove, bez obzira na rodne, etničke, verske i druge odlike, sklonosti i opredeljenja. Ovaj konkurs pokazuje jasno opredeljenje Pokrajinske vlade koliko je ova tema značajna i važna.

Obilazak lokalnih samouprava i Vaši utisci koje ste stekli obilaskom istih?

dr Nenad Ivanišević: Sve što se tokom pandemije događalo na svetskoj, a potom i na domaćoj sceni, otvorilo je mnogo pitanja i izazova, koje je bilo potrebno prevazići adekvatnim institucionalnim odgovorom, putem mera podrške koje se odnose i na usmeravanje privrede na nove tokove koji joj mogu pomoći da se opet uspostavi. Razgovarali smo i dalje razgovaramo sa privredom, sa turističkim radnicima, sa svim relevantnim institucijama i organizacijama, kako bi iznašli prave odgovore koji će zaista biti od pomoći, učinivši svoj rad dostupnijim široj javnosti. Cilj opredeljenja naših sredstava jeste povećanje konkurentnosti, a time i unapređenje oblasti preduzetništva i privredne klime u Vojvodini.

Ono što jeste evidentno je da su jedinice lokalne samouprave u Vojvodini pokazale visok stepen društvene odgovornosti, te da rade na uspostavljanju boljih mehanizama za uanpređenje i rast privrede, a posebno mnoge od njih su učinile iskorak kada govorimo o turizmu. U Vojvodini trenutno se u toku godine održava više od 1.800 manifestacija lokalnog, regionalnog, ali i međunarodnog karaktera, koje u mnogome oplemenjuju sredinu u kojoj se održavaju, čine je živom i generišu velik broj noćenja i poseta kako stranih, ali od pandemije sve više upravo domaćih turista.

Saradnja sa lokalnim turističkim organizacaijama?

dr Nenad Ivanišević: Analize naših istraživanja su pokazale da građani Vojvodine, kao i ostatka Republike Srbije, ne znaju kojim turističkim potencijalima raspolaže Vojvodina. Stoga sa Turističkom organizacijom Vojvodine, kao krovnom organizacijom koja se bavi turizmom u pokrajini, nastojimo da udružimo i uložimo sredstva u digitalni marketing, odnosno u promociju lokalnih turističkih orgnaizacija i na taj način povećamo vidljivost njihove turističke ponude. Ideja jeste upravo osnivanje lokalnih turističkih organizacija u jedinicama lokalne samouprave gde ih nema, kao i osnaživanje postojećih turističkih organizacija na lokalu. Upravo zbog toga je važno obilaziti lokalne samouprave i mikrodestinacije, kako bi se uverili u sve lepote, resurse, ali i probleme i poteškoće sa kojima se privrednici i turistički poslenici suočavaju, te na taj način što bolje i efikasnije kreirati podsticajne mere kojima bi na najbolji mogući način podržali privredu i oblast turizma. Ideja Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam jeste da upravo lokalne turističke organizacije budu nosioci turizma na lokalu, u okviru sopstvenih mikrodestinacija, a u saradnji sa krovnom Turističkom organizacijom Vojvodine i resornim Sekretarijatom, koji će, kao sastavni deo mreže lokalnih turističkih organizacija u Vojvodini, predstavljati ozbiljan mehanizam za privlačenje stranih, ali i domaćih turista.

Aktuelne ili u najavi podsticajne mere za razvoj turizma?

dr Nenad Ivanišević: Kao što je to slučaj u prethodnim godinama, tako i u tekućoj godini, raspisivali smo konkurse za oblast turizma, koji prevashodno podrazumevaju dodelu bespovratnih sredstava za nabavku mašina, opreme i za unapređenje turističke suprastrukture, kao i za manifestacioni turizam, koji je veoma važan segment ove privredne grane. Nastavićemo i ubuduće na sličan način da podržavamo turističku privredu u Vojvodini i unapredimo konkurentnost i standardizaciju u ovim delatnostima.

Vaše mišljenje o pozicioniranju Subotice u turističkom smislu odnosno koji oblik turizma bi Suboticu pozicionirao ili bolje kotirao na inostranom odnosno domaćem tržištu?

dr Nenad Ivanišević: Svakako, kako samu Suboticu sa Palićem, tako i druge lokalitete od značaja za ovu granu kako na teritoriji Pokrajine, tako i za čitavu zemlju. Značajan porast dolazaka starnih turista u AP Vojvodinu iz godine u godinu opravdava činjenica da je naša pokrajina bogata raznovrsnim turističkim sadržajima, a sama Vojvodina je regija u kojoj živi 26 nacionalnih zajednica čije zajednišvo, negovanje tradicije i kulture je čini posebnom. Suboticu krasi široka paleta sardžaja u okviru svih segmenata društva, kulture, sporta, prirodnih lepota, turističkih objekata, ona svakako ima šta da ponudi svom gostu i to bi trebalo pokazati i prezentovati i to je ono što je čini celinom za sebe i svojevrsnim turističkim proizvodom. Svakako ćemo nastaviti istim tempom da podržavamo mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike, te da kroz mere podrške i u pogledu turizma, usmeravamo sredstva ka potencijalima u Vojvodini, na promociju i bolju marketing strategiju različitosti, multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti žitelja naše ravnice. Trebalo bi obuhvatiti što više vinarija, čardi, salaša, versko i kulturno nasleđe.

Konkurs za sticanje prava na znak „Najbolje iz Vojvodine“ zatvoren je krajem jula. Da li raspolažete podatkom o prijavama i ko će to ove godine moći da na ovaj način izbrendira proizvod?

dr Nenad Ivanišević: Važno je istaći da je na inicijativu Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, uz podršku Pokrajinske vlade, ponovo uspostavljena oznaka kvaliteta, koja nosi već prepoznatljiv naziv „Najbolje iz Vojvodine“ i koja govori o kvalitetu proizvoda, te gde je i kako nastao, i time na najbolji način promoviše određeno područje. Do sada su taj znak nosili uglavnom prehrambeni, industrijski i zanatski proizvodi, dok je novim konceptom ova oznaka proširena na turističke usluge i destinacije. Znak se upotrebljava za obeležavanje prirodnih, poljoprivrednih, zanatskih, industrijskih i proizvoda domaće radinosti, a činjenica da je dodeljen određenom proizvodu ili za kvalitet usluge u turizmu, potvrđuje da je on ušao u porodicu najkvalitetnijih proizvoda i usluga, a uz veoma stroge primene kontrole kvaliteta. Ipak, mnogo više bi trebalo učiniti na polju veće upotrebne i praktične vrednosti proizvoda koji ovaj znak nosi, dok samo proširenje delokruga na usluge u sektoru turizma, verujem da će podstaći turističke delatnike da kvalitet svojih usluga podignu na viši nivo, koji će zadovoljavati propisane kriterijume. Ovim projektom se još od 2004. godine kada je znak ustanovljen, prepoznaje i nagrađuje najbolji proizvod, usluga i poslovanje, a svi nagrađeni proizvodi zadovoljavaju evropske norme kvaliteta proizvoda – poseduju sertifikat HACCP i standard ISO. Ovim projektom ćemo zasigurno pomeriti granicu ustanovljenja kvaliteta proizvoda, fokusirajući se na domaću privredu i proizvodnju, kao i na uslužnu delatnost vojvođanskih privrednika. Pravna lica, preduzetnici, fizička lica ili drugi proizvođači ili pružaoci usluga, organizatori programa i manifestacija sa sedištem na teritoriji AP Vojvodine, imaju priliku da ovom prestižnom oznakom krunišu svoj rad i poslovanje, a u prethodnoj godini je Znak ponelo 18 korisnika.

U saradnji sa vodećom nezavisnom kontrolnom kućom za kontrolu kvaliteta i kvantiteta roba i usluga ,,DOO Jugoinspekt – Novi Sad“, kao i sa TO Vojvodine, Sekretarijat sprovodi konkurs za dodelu ove oznake i u tekućoj godini. Saznanja sam da je pristigao opet velik broj prijava i da je evidentna zainteresovanost da neki proizvod, usluga ili manifestacija upravo Znak i ponesu, dajući konzumentima do znanja da to što oni imaju zavređuje pažnju i zadovoljava i ispunjava veoma oštre kriterijume kvaliteta.