U Baji održan Bunjevački dan

Mađarsko udruženje “Vereš Pal”, nedavno je u Baji u Republici Mađarskoj organizovalo Bunjevački dan, na kojem su se pored gostiju iz Subotice, okupili i pripadnici bunjevačke nacionalne manjine iz pomenutog i okolnih naselja, koja u zemlji naših severnih suseda nije priznata kao nacionalna pripadnost.

Manifestacija je započela polaganjem venaca na spomenik biskupu Ivanu Antunoviću, a nastavljen čitanjem njegove biografije i izvođenjem bunjevačke tradicionalne pesme. Kako je tom prilikom istakla dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, Baja je posle Subotice i Sombora treći bunjevački grad koji je izuzetno bitan i važan za istoriju i postojanje ovog naroda, razvoj jezika i opstajanje. “Zadovoljstvo je videti da ovde ima sveta koji pamti bunjevački, međutim to je sve starije stanovništvo i ono što nas očekuje ovde u budućnosti je da se bunjevački jezik uči i da se na taj način razvija. To je ono što je trenutno najvažnije, osim činjenice da im je potrebna podrška Mađarske i da im je potrebna i institucionalna podrška da bi sve to uradili što čeka i nas, uostalom tu podršku imamo u Srbiji i mi kao bunjevci”.

U okviru programa prikazan je dokumentarni film o istoriji bunjevačkog jezika koji je u celosti titlovan na mađarski jezik, kako bi svi mogli da razumeju. “Verujem da su svi osetili ponos što žive u Baji i što su izdanci jednog ponosnog i velikog naroda koji je nekada živeo na ovim prostorima u puno većem broju, a danas nas ima koliko nas ima, ali se svakako držimo svojih korena koje ne izdajemo”, dodala je dr Suzana Kujundžić Ostojić.

Kaćmari Laslo, predsednik udruženja “Vereš Pal” koje se bavi očuvanjem tradicije i negovanjem kulture nacionalnih manjina, istakao je da je Bunjevački dan plod višegodišnje saradnje i tradicije organizovanja više manifestacija, koje je nažalost prekinuo Covid. “Uspeli smo da napravimo ovu manifestaciju širokog spektra, koja je organizovana na radost svih bunjevaca koji žive ovde, a ono na šta bih najviše voleo da skrenem pažnju je da je ove godine u Mađarskoj popis stanovništva, tako da je ovo jedan vid osvešćivanja naroda da se ne izjašnjavaju kao Hrvati nego kao Bunjevci. Ova manifestacija je jako važna za ovdašnje Bunjevce i pozitivno je što se ovde okupio određen broj njih, iako ono na čemu bi se trebalo poraditi je činjenica da su ovde prisutni ljudi koji imaju i do 80 godina i treba se raditi na mlađim generacijama, zato što na takvim manifestacijama nikada ništa nije pričano na bunjevačkom jeziku”.

U Franjevačkoj crkvi u Baji održan je i koncert crkvenih pesama na ikavici, na kojem je nastupila subotička vokalna solistkinja Tamara Babić, u pratnji orguljaša Nikole Čuture i hora „Ferenc Liszt”.

“Do II. Vatikanskog sabora 1965. godine, na tadašnjim misama se pevalo na bunjevačkom jeziku, a nakon tih reformi pevanje na tom jeziku je ukinuto i preobraćeno na hrvatske pesme. Jedino mi u Bezdanu negujemo bunjevačke pesme u potpunosti, međutim u Mađarskoj ih ne peva niko i iz tog razloga smo organizovali ovaj koncert da prikažemo uprave te pesme koje potiču iz 18. i 19. veka, koje se se nažalost sve manje imaju prilike čuti. Ovo je crkva u kojoj su se nekada davno održavale mise na bunjevačkom jeziku, pripadnici ove nacionalne manjine su ostavili veliki trag u izgradnji crkve, a danas se mise održavaju samo po potrebi”, kaže Nikola Čutura, orguljaš iz Bezdana.

“Repertoar sa kojim sam nastupila bile su pesme koje se pevaju u Bačkoj na ikavici, a ceo koncert je osmišljen tako da se neguje crkvena muzika upravo na tom govoru, a meni je bila velika čast što sam nastupila i što su Bunjevci iz Mađarske uspeli da naprave jedan ovakav znamenit muzički događaj i nešto što će ostati zabeleženo i ono što je važno je da crkvena muzika na ikavici i danas živi”, rekla je Tamara Babić.

Foto: BMC.