Je li postkovid opasniji i od same korone?

Činjenica da je pandemija Kovida 19 u značajnoj meri ostavila posledice na prošlost, sadašnjost i budućnost, svakog dana postaje sve jasnije. Stručnjaci kažu da ćemo uz taj virus nastaviti da živimo i u godinama pred nama, doduše njegove mutacije su znatno oslabile jačinu kojom razara ljudski organizam, ali ono što ostaje kao zabrinjavajuće su upravo simptomi koji se javljaju nakon bolovanja, odnosno preležane korone, a koji su sve češće zastupljeni i to među ljudima srednje životne dobi. Ova pojava dobila je i svoj stručni termin – postkovid.

Postkovid, ili postkovid sindrom ili „drugi“ kovid kako se još naziva, je stanje koje nastaje najmanje tri meseca nakon što smo imali kovid. Zanimljivo je da i oni koji ne znaju da su imali kovid, reč je o tome da se nisu testirali ili su imali blago asimptomatsko oboljenje, i ova lica mogu da obole od postkovida. Naime, smatra se da nekih deset do dvadeset odsto od svih ljudi koji su preboleli kovid, nakon tri meseca idalje imaju izvesne tegobe, ili se javljaju potpuno nove tegobe koje nisu ni imali na početku bolesti, i ne samo to što se ispoljavaju nego problemi mogu da traju nedeljama, godinu dana pa i nekoliko godina. S tim u vezi, postkovid jeste za neke opasniji i od samog virusa, započinje priču epidemiolog Zavoda za javno zdravlje dr Nebojša Bohucki.

Reakcije na bakterije, viruse i bolesti su individualne za svaki ljudski organizam, pa ne postoji određeni vremenski period koji je potreban da bismo se pripazili nakon preležane bolesti, kao i preležanog kovida. Iako je u početku bilo rasprostranjeno mišljenje da korona virus napada samo pluća, sasvim je postalo izvesno da on napada sve organe, mentalno zdravlje i imunitet. Iskustva lekarske struke su da pacijenti posle preležanog kovida dolaze i žale se na nešto čemu ne znaju uzrok, a neretko se čuje „nismo više ljudi koji smo nekada bili“, te da se desilo dosta promena u njihovom organizmu i da imaju neke tegobe koje nikada ranije nisu imali.

Sama dijagnoza postkovida se teško postavlja, jer ne postoji jasna definicija. Suština je u tome da je neophodno da lekar isključi ostale bolesti, jer na osnovu samih simptoma, odnosno znakova i tegoba koje pacijent iznosi, je dosta teško dati preciznu dijagnozu. Reč je o preko pedeset različitih simptoma. Međutim ono što je zajedničko za sve osobe koje boluju od postkovida je to da su slabe, malaksale, naročito kada obavljaju neku fizičku ili intelektualnu aktivnost. Tako da se postkovid upravo odražava na način da pravi problem sa profesionalnog aspekta, gde dolazi do manje upornosti i učinkovitosti na poslu, ne samo na poslu nego i kod obavljanja kućnih iliti običnih aktivnosti. Dakle osoba koja ima postkovid oseća slabost, malaksalost, pad koncentracije, glavobolju, a može doći i do problema sa spavanjem. Takođe, simptomatologija može biti poput bolova u mišićima, zglobovima, kašalj, ubrzani rad srca, preskakanje srca, nelagodnosti u grudnom košu, kratkoći daha, a potom i poremećaj menstrualnog ciklusa, i tako dalje. Kod pojedinih ljudi to može da traje nedeljama i mesecima, a kod nekih i duže od godinu dana. Ponavljam, gotovo preko pedeset različitih simptoma se vezuju za ovo stanje, objašnjava Buhucki.

„Zaštićenih“ – nema, pravila koga postkovid najčešče zahvata – nema, kao što je slučaj i sa samim uzročnikom odnosno Kovidom 19, stvar je individualna, ali ipak, studije pokazuju, da neki imaju preduslov da život nakon korone protiče bez vidljivih ili izraženijih posledica po psiho-fizičko stanje.

Čak i osobe koje su mlade mogu da obole od postkovida, takođe i osobe koje su redovno vakcinisane. Ipak na osnovu analize koja je vršena u inostranstvu, primećeno je da kod određenog broja pacijenata, tačnije lica koja su primila tri doze neke vakcine ređe imaju postkovid, potom se ređe javlja kod mlađih osoba, a onda su tu i osobe koje su generalno zdrave i vode računa o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Recimo da su to oni koji ređe oboljevaju od postkovida. Znači priča o postkovidu i preduzimanju mera kako ga ne bisno imali, ide unazad, jer je ključ u svemu onome što smo trebali da uradimo ranije, u smislu da se čuvamo da uopšte ne obolimo od korone, ukoliko je to moguće. To je jedina preventiva, naglašava epidemiolog.

Korona virus je među nama nepune četiri godine, aktuelan je i tokom cele godine, a naročito u jesenjem i zimskom periodu.

Kovid je i dalje aktuelan, stalno čujemo o novim sojevima, tako da ukoliko u narednom periodu dođe do nove vakcine, a radi se intenzivno na tome, svakako je treba primiti. Ukoliko se opet uvede pravilo nošenja maski, temeljnije lične higijene,… sve preventivne mere treba poštovati. Sama bolest u ovom obliku u kom je danas i u oblicima u kojima se pretpostavlja da će se i ubuduće pojavljivati može da bude blaga, ali se posle stanje može zakomplikuje svim onim što čini i donosi postkovid.

Doktor Bohucki kaže i da se u poslednje vreme dosta govori o soju Eris koji je veoma aktivan, ali da on nije jedini koji je poslednjih meseci mutirao iz prvobitnog Kovida 19 i njegovih sledbenika. Reč je o novoj varijanti korona virusa BA.2.86, koja ima veliki broj mutacija, i dosada se se pojavila u četiri zemlje – Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Danskoj i Izraelu, zbog čega su naučnici u pripravnosti i istražuju koliko se nova varijanta proširila i kako reaguje na antitela.

Pre nekoliko dana je stigla vest o novom soju Omikrona BA.2.86, pa Svetska zdravsvena organizacija prati ne samo Erison nego i ovaj najnoviji mutant, i još neke. Šta će biti na jesen ne znamo, svakako da će se pogoršati epidemiološka situacija, jer će biti mnogo aktivniji virus influence kao i ostali respiratorni virusi. Svakako preporuke koje budu na snazi izdate od strane Instituta za javno zdravlje „Batut“ treba poštovati. Ono što je jako važno reći je da je blizu nova vakcina, međutim svedoci smo da uvek kad izađe nova vakcina virus je nešto ispred, odnosno uvek izmutira u nešto drugačiji soj. Sada nemamo podatak da je bilo gde u svetu došlo do pojave bolesti izazvanom koronom sa težom kliničkom slikom. Znači virus mutira, ali je reč o relativnoj blagoj kliničkoj slici.

Lekari savetuju da je potrebno osluškivati svoj organizam, odlaziti redovno na kontrole, vakcinacija se takođe preporučuje, kao i određena propisana doza vitamina i minerala.

Razloga za paniku nema kovid je sa nama prethodnih nekoliko godina. Nema razloga da nestane, jer će on ostati sa nama kao virus gripa, ali u daleko blažoj formi. Znači ono što bude izdala Republika Srbije i njene zdravstvene institucije treba poštovati, pa nema ni razloga za zabrinutost, zaključuje dr Nebojša Bohucki.

Prema statističkim podacima sa zvaničnog sajta Ministarstva zdravlja Republike Srbije, koje na nedeljnom nivou izdaje Institut za javno zdravlje „dm Milan Jovanović Batut“, na dan 17. avgust 2023. godine: U Srbiji je 2.545,606 ukupno registrovanih slučajeva obolelih od kovida, a 13.053,181 ukupno testiranih. U poslednjih sedam dana, od 10. do 17. avgusta testirano je 4.166 lica, od kojih je kod 420 osoba potrvrđeno prisustvo korona virusa, dok je broj osoba koje su iz istog razloga hospitalizovane, na respiratorima ili smrtno stradale – jednak nuli.