Otvorena je 16. Uskršnja izložba narodnih rukotvorina

Nakon pet godina pauze, KUD “Bunjevka” organizovala je po šesnaesti put Uskršnju izložbu narodnih rukotvorina. Oko 22 izlagača predstavilo je svoje eksponate od kojih je najviše bilo uskršnjih jaja ukrašenih u raznim tehnikama. Izložba obiluje i brojnim drugim radovima koji su vezani za nadolazeći najradosniji praznik, pa su se ove godine mogli naći i zečevi izrađeni od raznih materijala, kao i sve popularniji medenjaci.

“Mi imamo Veliku nedelju, a od četvrtka, petka, subote, nedelje do Vodenog ponedeljka toliko običaja i svetaca da je teško nabrojati. Mislim da Bunjevci dosta dobro čuvaju svoje običaje, nekoliko dana pred Uskrs vezani su za pripremu koja je vrlo ozbiljna i ko drži Uskrs ima puno posla, ali mislim da je važno sve ono što se veže za crkvu, sama porodica da bude zajedno. Meni je negde najlepši Vodeni ponedeljak, to je nešto što je ostalo kod nas sačuvano, sama uskršnja jaja kod nas Bunjevaca su najznačajnija za taj dan, to obično znači da žene unuku, sinu ili nekoj muškoj osobi poklanjaju to jaje i ono mora biti lepo i posebno. Otud i ova izložba, jer mi imamo razloga da to radimo. Pauza u njenom održavanju je urodila plodom, zbog lepih eksponata i vrednih izlagača i mislim da je izložba uspela”, istakla je Kata Kuntić, predsednica KUD “Bunjevka”.

Svoje mesto na izložbi našli su i primerci najstarijih ukrašenih uskršnjih jaja. Kako ne bi pala u zaborav jer se smatraju kulturnim dobrom, postala su deo ovogodišnje postavke. Prikazana je i nova tehnika ukrašavanja jaja tzv. Šujtaš čipkom koja se nekada šila na bunjevačku narodnu nošnju.

Jelena Bedalov učestvuje na izložbi sa kolekcijom jaja koja su ukrašena u tehnici slame. Ono po čemu se njeni radovi izdvajaju od drugih jeste vrsta jaja koje je koristila, od poljske ševe i noja do goluba i jaja grlice. “30 godina se bavim slamarstvom, kako bi upotpunila svoje slobodno vreme. Sa jajima se bavim jedno tri godine, pravili smo uglavnom slike i razne predmete, a u poslednje vreme sam se baš tome posvetila, skupljam inače jaja raznih vrsta. Što se tiče ove kolekcije ona nije na prodaju, to ljubomorno čuvam jer teško je danas doći do retkih jaja. Teže je naći ševina jaja, dok je od noja lakše jer ga kupiš. Kada je nešto malo mnogo ga je teže uraditi. Veliko duže traje, ali kod ovih malih jaja je jako osetljivo jer slama je takva da se lomi”, objašnjava naša sagovornica.

Na izložbi su dodeljene nagrade za najstarije uskršnje jaje. Treće mesto osvojilo je uskršnje jaje iz 1996. godine KUD “Bunjevka” i Ivana Kuntića, drugo mesto jaje iz 1981. godine Marije Bošnjak, čiji primerak iz 1976. godine je osvojio i prvo mesto. Izložba je prodajno – izložbenog karaktera, a može se pogledati u Vestibilu Gradske kuće do sutra.