Pijace bez fiskalnih kasa i u 2023. godini

Na sastanku koji je nedavno održan između predstavnika Ministarstva finansija i Udruženja pijačnih prodavaca “Opstanak”, doneta je odluka da se pijace iz obavezne fiskalizacije izuzmu i tokom 2023. godine.

Srđan Praštalo, predsednik pomenutog udruženja, kaže da su prodavci tu informaciju dočekali sa olakšanjem, ali da su sa predstavnicima Ministarstva finansija imali sastanke tokom čitave godine, na kojima su razmatrana rešenja ove problematike, jer činjenica je da bi fiskalne kase samo još više ugrozile budućnost pijačne delatnosti. Praštalo ističe da su prodavci zahvalni na razumevanju koje su dobili od strane države, ali da nije poenta odlaganja primene kasa na pijacama iz godine u godinu, već je poenta da se to vreme iskoristi kako bi se napravili pozitivni pomaci, jer naglašava da je pijačna delatnost ugrožena i pre ideje o uvođenju fiskalnih kasa, a njihovo uvođenje bi je još više dotuklo.

“Mi imamo jedno dugoročno propadanje, od Vranja do Subotice vi možete da vidite negativne trendove, sve manje je zakupaca, sve više praznih tezgi, prosek godina ljudi koji se bave pijačnom prodajom je sve veći, što znači da nije atraktivna, nema mladih da dolaze, promet je sve manji, a na to utiču razni faktori, to je prosto jedna trgovinska utakmica u kojoj pobeđuju veliki lanci marketa zbog bolje pozicioniranosti, jednostavno je praktičnije za krajnjeg kupca. Sve je teže da pijaca bude konkurentna i sa samom cenom, to je opšte prihvaćeno da voće i povrće od čega je pijaca i krenula, pijačni prodavci ne mogu da prate. Oni je prate sa boljim kvalitetom, ali sa cenama nikako. I mi bi voleli da budemo fiskalizovani, a na sastanku je zahtevano od nas da budemo aktivni u razgovorima sa ministarstvima tokom čitave godine. Nije poenta da se fiskalizacija odlaže u nedogled, a da u tom nedogledu pijace nestanu”.

Praštalo smatra da prvo treba doći do zajedničkog zaključka, pre svega ministarstvima nadležnim za ovu delatnost, kao i javno – komunalnim preduzećima kojima su dati resursi da se brinu o pijacama. “Mi prodavci treba da napravimo koordinisane napore da kao prvo vratimo konkurentnost pijaca, pogotovo u ovakvim situacijama gde ljudi odustaju i odlaze u penziju, a niko mlad neće da dođe i radi sa tezgom. Uvesti kase ljudima koji ne znaju ni smart telefone da koriste, to bi samo bio “poslednji ekser u kovčegu”. Jako je široka problematika i jako nam je drago da je država pokazala volju da učine nešto kako bi se ova delatnost pre svega očuvala, a sada treba da vidimo kako može da se poboljša i revitalizuje, međutim potrebno je da se poklopi mnogo faktora. Ako želimo da pijaca opstane kao institucija društva i spomenik kulture, treba da radimo na tome da na pijacama vidite ljude i od 30 godina i ne samo vikendom, ali pijace se ne mogu zasnivati na tradiciji da samo penzioneri predstavljaju 70 ili 80 odsto kupaca. Ukoliko ne uradimo nešto da pijaca kao koncept postane interesantna za neke mlade ljude, koji bi ih privukao, to znači da pijace izumiru”.

Na tematskoj sednici Upravnog odbora Poslovnog udruženja „Pijace Srbije“ i Grupacije za pijačnu delatnost Privredne komore Srbije, zaključeno je da su najveći izazovi sa kojima se suočava pijačna delatnost u Srbiji sve izraženija konkurencija drugih oblika trgovine, promena potreba i navika kupaca, smanjeno interesovanje vlasnika poljoprivrednih gazdinstava da svoje proizvode plasiraju na tezgama i starosna struktura korisnika usluga.

Dogovor da se do 31. decembra 2023. godine produži rok za fiskalizaciju obveznika koji se bave prometom dobara i usluga na pijačnim tezgama, obezbediće prodavcima na pijacama duži prelazni period za punu primenu Zakona o fiskalizaciji, a pijačnim upravama u ovom periodu potencijalno smanjiti odliv korisnika usluga”, smatra Sava Duvnjak ispred Poslovnog udruženja „Pijace Srbije“ i dodaje da će ovo udruženje nastaviti da prati ovaj proces i radi na intenzivnijoj saradnji sa Ministarstvom finansija, Poreskom upravom i Privrednom komorom Srbije. Cilj udruženja je da uz punu podršku nadležnim državnim organima, pospešuje komunikaciju sa korisnicima usluga preduzeća koja se bave komunalnom delanošću upravljanja pijacama, odnosno doprinese da dobiju sve potrebne informacije i uputstva, kako bi se uspešno pripremili za punu primenu ovih zakonskih propisa. Poslovno udruženje „Pijace Srbije“ će nastaviti da radi i na predlozima unapređenja zakonskih rešenja koja regulišu prodaju na pijacama, odnosno poboljšanju uslova kupoprodaje na ovim tradicionalnim kanalima distribucije, jer su to dva temeljna preduslova za jačanje aktuelne tržišne pozicije pijaca. Jedan od prioriteta aktivnosti udruženja će biti animiranje i stimulisanje vlasnika malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava da svoje proizvode, odnosno hranu domaćeg porekla, plasiraju na pijacama. Pijace treba da dobiju značajnije mesto u agrarnoj politici zemlje, naglašava Duvnjak.

Prema podacima istraživanja o poslovanju preduzeća koja se bave komunalnom delatnošću upravljanja pijacama, u toku prvih devet meseci 2022. godine  na reprezentativnom uzorku od 44 preduzeća, ukupna vrednost prometa poljoprivrednih proizvoda na pijacama u Republici Srbiji za prvih šest meseci ove godine, u odnosu na isti period prethodne, izražena u tekućim cenama, veća je za 17,3 odsto.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na pijacama u Srbiji je tokom prvih šest meseci 2022. godine prodato poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od 20,8 milijardi dinara, što je za oko 3 milijarde više u odnosu na isti period prošle godine, a imjaući u vidu da Republički zavod za statistiku promet poljoprivrednih proizvoda na pijacama prati u tekućim cenama, najveći deo zabeleženog rasta može se pripisati rastu cena.

Tržišni udeo pijaca u prodaji i otkupu proizvoda poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je za prvih šest meseci ove godine bio 18 odsto, što je za 3,08 odsto više nego u 2021. godini. Iako je u toku prvih devet meseci bio nešto veći, tržišni udeo pijaca u prodaji i otkupu poljoprivrednih proizvioda je u stalnom padu tokom poslednjih 15 godina.

Prosečna iskorišćenost kapaciteta, poput poslovnih prostora, tezgi, rashladnih vitrina na pijacama, u toku prvih devet meseci 2022. godine bila je 56 odsto, što je isto kao i tokom cele 2021. godine, a po vrstama pijaca, na prvom mestu u toku prvih devet meseci tekuće godine su kvantaške pijace sa 71 odsto iskorišćenosti kapaciteta, a potom slede zelene pijace sa 58, robne pijace sa 54, mlečne hale 46 i na kraju stočne pijace sa 36 odsto.