U početnim stadijumima, bolest ne daje nikakve simptome!

Prema podacima SZO, svake godine u svetu od karcinoma grlića materice oboli oko 500.000 žena, a njih oko 230.000 umre od ove bolesti. Smatra se da ovo oboljenje čini oko 12% svih malignih tumora žena.

Rak grlića materice predstavlja maligni tumor donjeg valjkastog dela materice, koji je okrenut prema vagini, a nastaje kada se određene ćelije, koje prekrivaju površinu grlića promene i počnu nekontrolisano da se dele, naglašava dr Vera Kovačević, ginekolog.

U Srbiji, ova bolest je pored karcinoma dojke i debelog creva najčešći maligni tumor. Godišnje se registruje preko 1.300 slučajeva, a na žalost 500 žena premine od ove bolesti. Kod nas se standardizovane incidence raka grlića materice kreću od 10 do 20 novootkrivenih slučajeva na 100.000 žena. Prosečna starost, kada se otkriva invanzivni karcinom je između 48 i 52 godine, a karcinom “in situ” sa već 35 godina. Ova razlika u starosnoj distribuciji između karcinoma “in situ” i invanzivnog karcinoma grlića materice, pripisuje se latentnom periodu koji je potreban za progresiju od intraepitelijarne do invanzivne forme oboljenja.

HPV virus je toliko čest, da je većina seksualno aktivnih osoba nekada u životu imala HPV infekciju. Zastupljenost u mlađim uzrasnim grupama je veoma visoka, a smatra se da je prevalenca visokog rizika između 20 i 24 godine 10%, a posle 30-te godine 3%. Očekivanja su da će kod žena mlađih od 30 godina, doći do samoizlečenja u 90% slučajeva, dok kod žena starijih od 30 godina u 40% slučajeva. Kod većine osoba, infekcija Humanim Papilloma virusom spontano prolazi nakon perioda od 7 do 24 meseca. Kada imunitet nije u stanju da eliminiše infekciju, nastaje perzistentna onkogena HPV infekcija. Kod oko 8% osoba sa pozitivnim HPV visokog rizika, doći će do pojave cervikalne intraepitelijalne lezije u periodu od oko 4 godine. U čak 70% svih slučajeva, bio je prisutan HPV tip 16 i 18, koji su dokazano virusi onkogenog tipa, ističe dr Vera Kovačević i dodaje da je poznato da infekcija svim tipovima HPV ne nosi isti rizik za nastanak maligne transformacije.

Simptomi raka grlića materice su krvarenje koje se javlja nakon, u toku seksualnog odnosa ili između dve menstruacije, produženo menstrualno krvarenje i ono koje nastaje nakon menopauze, sekret neprijatnog mirisa koji perzistira i nakon primenjene terapije, a kao kasniji simptom javlja se bol u maloj karlici. Dijagnostika se vrši uzimanjem Papanicolau brisa, citološke tehnike koja služi za dijagnozu malignih promena na grliću, kolposkopijom, biopsijom i kiretažom kanala grlića materice. Osnovna svrha biopsije grlića i kiretaže je da se utvrdi težina lezije i isključi invazija.

Faktori rizika za pojavu premalignih i malignih promena na grliću materice su HPV infekcija i navike vezane za seksualnu aktivnost. Česta promena seksualnih partnera, seksualni odnos sa novim partnerom bez upotrebe kondoma, kao i rano stupanje u seksualne odnose. Veliki broj seksualnih partnera povećava rizik za nastanak cervikalnih promena, a ovaj rizik se pripisuje imunosupresivnom delovanju ili hroničnoj imunoj stimulaciji od sperme različitih partnera. Faktori vezani za muškog partnera su nizak socio-ekonomski status, pušenje, dugotrajna upotreba oralnih kontraceptivnih sredstava, a u riziku su i osobe koje su pod imunosupresivnom terapijom, ističe dr Kovačević i dodaje da, imajući u vidu da je glavni faktor rizika za nastanak karcinoma grlića materice, dugotrajna infekcija visokoonkogenim tipovima Humanog pailoma virusa, smatra se da je najefikasnija mera primarne prevencije pravovremena imunizacija. Većina zemalja Evropske unije već je uvela imunizaciju, a u SAD i Australiji vakcinacija se sprovodi od 2006. godine i kod njih je zabeležen pad učestalosti infekcijom HPV, ređa pojava premalignih promena kod mladih žena, kao i genitalnih bradavica kod osoba oba pola. Vakcinacija se sprovodi kod dece uzrasta od 11 do 12 godina, a daje se u tri doze, nulta i nakon 1 i 6 meseci posle prve doze. Vakcina se i kod nas, prema Pravilniku o imunizaciji i načinu zaštite lekovima koji je nedavno usvojen, preporučuje deci oba pola pre stupanja u seksualne odnose, najbolje u pomenutom uzrastu, ali i mladim ženama i muškarcima do 26 godina, odnosno muškarcima do navršene 21 godine života, ukoliko vakcinu nisu primili kao tinejdžeri, kao i muškarcima sa povećanim rizikom za dobijanje polno prenosive infekcije. Važno je napomenuti da primanje vakcine ne znači da osoba ne treba da obavlja redovne preventivne preglede, naročito kada se uzme u obzir da vakcine ne štite od svih tipova Humanog papiloma virusa, objašnjava dr Vera Kovačević.

Rizik od pojave raka grlića materice može se smanjiti redovnim odlaskom na preventivne ginekološke preglede, javljanjem na organizovan skrining za rak grlića materice, kao i poznavanjem simptoma koji pobuđuju sumnju na promene na grliću materice, vakcinacijom protiv infekcije i upotrebom kondoma. Cilj pregleda je otkrivanje promena na grliću materice u ranoj fazi, pre nego što dođe do pojave malignog oboljenja. Što se ranije otkriju promene na grliću materice, lečenje je lakše i uspešnije. Kada dođe do pojave invanzivnog karcinoma, lečenje je teško i manje uspešno. Moram da naglasim da rak grlića materice u početnim stadijumima ne daje simptome i da je HPV infekcija neophodan, ali ne i dovoljan faktor za pojavu ove bolesti. Rak grlića materice je izlečiv ukoliko se otkrije na vreme, dok se nalazi u ranim stadijumima, pa su zbog toga, ponavljam, neophodni redovni preventivni ginekološki pregledi.

Humani papilloma virusi su DNK virusi koji pripadaju porodici Papilloma viride i smatra se da su odgovorni za pojavu ove bolesti. Danas se zna da postoji oko 140 tipova HPV u prirodi, od kojih oko 40 tipova izaziva polno prenosive infekcije. Većina infekcija je asimptomatska i prolazna, ali neki tipovi virusa mogu da izazovu karcinom grlića, karcinom anusa, karcinom vulve i vagine, karcinom penisa i karcinom orofarinksa.

HPV infekcija se deli u tri grupe, HPV infekcija niskog, srednjeg i visokog onkogenog rizika. Promene pločastoslojevitog epitela grlića materice, koje imaju potencijal za malignu transformaciju, unazad mnogo godina su poznate kao displazije i karcinom “in situ”.

Komentari: 0

Vaša email adresa neće biti prikazana. Obavezna polja su označena sa *