dr Dragaš: „Veoma je važno boriti se protiv mitova, dezinformacija i zabluda u vezi sa malignim bolestima“

Svetska zdravstvena organizacija u saradnji sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka, svakog 4. februara obeležava Svetski dan borbe protiv raka, koji ove godine prati i nova trogodišnja kampanja u cilju smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka.

Prema poslednjim procenama, obolevanje od malignih bolesti u svetu je poraslo na 19,3 miliona ljudi i registrovano je 9,9 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora u 2020. godini. Tokom života, jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena će oboleti od raka, a jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena će umreti od nekog oblika maligne bolesti, ističe dr Zorica Dragaš, specijalista socijalne medicine.

Povećano opterećenje rakom je posledica nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promena učestalosti određenih faktora rizika raka povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem. Primer su zemlje ubrzanog ekonomskog razvoja, gde su u prošlosti najučestaliji bili maligni tumori koji su posledica infekcije. Sada se u ovim zemljama češće javljaju oni tipovi malignih bolesti koji se dovode u vezu sa stilom života i koji su učestaliji u industrijski razvijenim zemljama. Uprkos toj činjenici i dalje hronične infekcije učestvuju u nastanku malignih tumora sa 15 do 20 odsto. Preventivni programi u razvijenim zemljama doveli su do značajnog smanjenja stopa obolevanja od nekih lokalizacija raka, kao što su rak pluća i rak grlića materice, ali novi podaci pokazuju da se i dalje većina zemalja i dalje suočava sa povećanjem apsolutnog broja slučajeva malignih bolesti koji se kasno dijagnostikuju i zahtevaju dugotrajno lečenje i negu.

Prema njenim rečima, rak pluća, rak dojke i rak debelog creva su vodeće lokalizacije malignih bolesti u obolevanju i u umiranju stanovništva, čineći jednu trećinu novoobolelih i umrlih osoba od raka u svetu. Vodeći uzroci oboljevanja i umiranja od raka u Srbiji gotovo su identični vodećim uzrocima oboljevanja i smrtnosti od malignih tumora u većini zemalja u razvoju. Muški deo stanovništva u našoj zemlji najčešće oboljeva od raka pluća, kolona i rektuma i prostate. U ženskom delu stanovništva maligni proces je najčešće lokalizovan na dojci, plućima, kolonu i rektumu, kao i na grliću materice. Prevencija malignih bolesti ima ogroman javnozdravstveni potencijal i predstavlja najefikasniji pristup u kontroli malignih bolesti. Približno na dve trećine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak raka, moguće je uticati, menjati ih ili ih potpuno isključiti. Prema istraživanjima, između 30 i 50 odsto malignih bolesti može biti izbegnuto jednostavnim merama, prestankom korišćenja duvanskih proizvoda, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbegavanjem suvišnog izlaganja suncu, konzumiranjem zdrave hrane i zadržavanjem odgovarajuće telesne težine, vežbanjem, kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak poput HPV-a, hepatitisa B i helikobakter pilori. Ukoliko do bolesti ipak dođe, njen je ishod moguće poboljšati ranim otkrivanjem, odgovarajućim lečenjem i rehabilitacijom uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje, objašnjava dr Dragaš.

Kako naglašava, u Srbiji su doneti nacionalni programi za skrining raka grlića materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji će u narednom periodu značajno smanjiti obolevanje i umiranje od navedenih lokalizacija malignih tumora. Na skrining raka dojke pozivaju se  žene starosti od 50 do 69 godina, mamografski pregledi predviđeni su da se rade svim ženama navedenog uzrasta na dve godinem, a skriningom na karcinom grlića materice obuhvaćene su žene uzrasta od 25 do 64 godine, koje se pozivaju na preventivni ginekološki pregled i Pap test jednom u tri godine. Ciljna grupa za testiranje na rak debelog creva obuhvata građane oba pola starosti od 50 do 74 godina, koji se jednom u dve godine pozivaju na testiranje na skriveno krvarenje u stolici.

Promotivne aktivnosti su usmerene ka informisanju stanovništva o prepoznavanju ranih simptoma i znaka malignih bolesti i njihovom osnaživanju da preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje i da se na vreme jave lekaru radi kontrole zdravlja, rane dijagnostike i pravovremenog lečenja. Veoma je važno boriti se protiv mitova, dezinformacija i zabluda u vezi sa malignim bolestima, jer odlaganje ili izbegavanje ranog otkrivanja, odgovarajućeg lečenja i nege dovodi do lošijeg ishoda po zdravlje. Neophodno je osnažiti čitavu zajednicu, da bi se kreiralo javno mnenje protiv diskriminacije ljudi obolelih od malignih bolesti, kako na radnom mestu, tako i u zdravstvenom sistemu, odnosno u čitavom društvu, smatra naša sagovornica.