9. mart – Svetski dan bubrega

Tokom 2022. godine je od bolesti bubrega u Subotičkoj opštoj bolnici lečeno 210 osoba, od kojih je preminulo 5, pokazuju podaci povodom 09. marta, Svetskog dana bubrega, koji se ove godine obeležava pod sloganom ”Zdravlje bubrega za sve – Priprema za neočekivano, podrška ranjivim”. Ovaj značajan zdravstveni datum obeležava se svuda u svetu svakog drugog četvrtka u mesecu martu, sa ciljem podizanja svesti ljudi o rastućem opterećenju bolesti bubrega i promovisanja zdravlja bubrega kroz osiguravanje univerzalnog, održivog i ravnopravnog pristupa visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti.

Prema rečima dr Zorice Dragaš, doktorice socijalne medicine u Zavodu za javno zdravlje, ovogodišnja kampanja usmerena je na implementaciju konkretnih mera prevencije, koje uključuju usmeravanje na primarnu zdravstvenu zaštitu, podizanje svesti stanovništva i edukaciju za osnaživanje pacijenata, integrisanje prevencije hronične bolesti bubrega u nacionalne programe hroničnih nezaraznih bolesti, kako bi se pružile sveobuhvatne i integrisane usluge, koje su ključne za poboljšanje ranog otkrivanja i praćenja hroničnih bolesti bubrega na nacionalnom nivou, zalaganje donosilaca odluka i multisektorska saradnja u cilju promocije značaja prevencije bubrežnih bolesti.

“Kod osoba sa već postojećim oboljenjem bubrega, sekundarna prevencija je usmerena ka učenju o načinu ishrane i primeni lekova, a sve to zajedno ima krajni cilj regulaciju krvnog pritiska i kontrolu šećera u krvi. Kod pacijenata sa uznapredovalom hroničnom bolešću bubrega, prioritet u prevenciji je upravljanje tzv. “pratećim bolestima“, a najčešće to mogu biti uremija, oštećenje vida i bolesti srca i krvnih sudova. Uzimajući u obzir čiljenicu da je lečenje hroničnih bolesti bubrega povezano sa visokim troškovima, preventivne mere, a posebno mere primarne prevencije, imaju zaista nemerljivu vrednost. Međutim, ekonomski troškovi su merljivi, ali bol i patnju obolelih, kao i njihovih porodica, nije moguće izmeriti. Da bi se uspešno smanjivala opterećenost bolestima bubrega, veoma je važno podizanje svesti o tome, kao i učenje pojedinaca o najvažnijim faktorima rizika i načinima prevencije”, ističe ona.

Prema podacima iz sveta, hronične bolesti bubrega čine skoro trećinu bolnički lečenih osoba i čak 84 odsto smrtnih ishoda od svih bolesti bubrega. Osobe kod kojih su ove bolesti otkrivene, posebno u odmakloj fazi, suočavaju se sa različitim izazovima poput smanjene sposobnosti da učestvuju u svakodnevnim aktivnostima, kao što je odlazak na posao, putovanja i druženja, a istovremeno suočavaju se i sa brojnim pratećim posledicama ovih bolesti, kao što je pojava umora, bola, depresije, kognitivnih oštećenja, problema sa varenjem, spavanjem i dr. “Ljudi koji žive sa bolestima bubrega pre svega žele, da najviše što mogu i najduže što mogu održe normalnost u svakodnevnom funkcionisanju i osećaj kontrole nad svojim zdravljem i životom. Međutim, pokazalo se da je potrebno značajnije uključivanje samih pacijenata u lečenje bolesti, da ne bi došlo do toga da svoje lečenje doživljavaju kao nešto što je nametnuto i što je van njihove kontrole. Redovna kontrola zdravlja kod svog lekara, jednom u godini dana i preventivni pregledi prema polu i starosti za zdrave ljude treba da budu obaveza. Samoposmatranje, samokontrola i preventivni pregledi najčešće omoguće rano otkrivanje mnogih, pa i bubrežnih bolesti, a to je jedan od najvažnijih preduslova za uspešno lečenje i sprečavanje razvoja hroničnog toka, koji može da dovede do trajnog gubitka bubrežne funkcije. Posle toga postoji potreba doživotne dijalize ili transplantacije bubrega. ”, dodala je dr Dragaš.

Osam dokazanih zlatnih pravila za smanjenje rizika za razvoj bolesti bubrega su fizička aktivnost od najranijeg perioda života, redovna kontrola šećera u krvi i krvnog pritiska, zdrava ishrana, održavanje normalne telesne težine, uzimanje dovoljne količine tečnosti, prestanak pušenja, kontrolisano uzimanje lekova i redovne lekarske kontrole, ukoliko postoje faktori rizika za oboljevanje od bubrežnih bolesti. Procene su da trenutno više od 850 miliona ljudi širom sveta boluje od bolesti bubrega, a svaka deseta odrasla osoba ima neku hroničnu bolest bubrega. Globalni teret obolelih od hroničnih bolesti bubrega raste i procenjuje se da će do 2040. godine ove bolesti globalno  postati 5. najčešći uzrok izgubljenih godina života.

Ključne poruke Svetskog dana bubrega su podizanje nivoa opšte svesti o važnost bubrega i osnaživanje svake osobe da usvoji zdrav način života, da bi se sačuvalo dobro zdravlje bubrega, ali i da bi se duže očuvala funkcija kod obolelih od hronične bubrežne bolesti, zalaganje za osnaživanje pacijenata, uključujući praktične savete o ishrani i načinu života, ali i članova njihovih porodica koji su istovremeno i njihovi negovatelji, zalaganje za uvažavanje prava i potreba obolelih i njihovih negovatelja, omogućavanjem da steknu veći pristup različitim nivoima zdravstvene pismenosti, zalaganje za efikasniji, multidisciplinarni, integrisani i holistički pristup kako primarnoj tako i sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji, lečenju i nezi pacijenata sa bubrežnim bolestima i zalaganje za prepoznavanje hroničnih bubrežnih bolesti među prioritetima, u okviru nacionalnih javnozdravstvenih programa za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, sa ciljem usmeravanja finansijskih sredstava iz budžeta, koji se odvajaju za pružanje zdravstvene zaštite.