Okončana žetva, prinosi ozimih useva solidni, jare kulture će imati loš rod

U subotičkom ataru sredinom prošle nedelje okončana je žetva ozimih useva, a prinosi su u odnosu na prethodne tri godine nešto niži, kaže Damir Varga, direktor Poljoprivredne savetodavne stručne službe Subotica. Iako su prinosi ove godine u mnogome zavisili od padavina koje su bile deficitarne, ostvaren je solidan rod ozimih useva, dok će on kod jarih kultura biti nešto lošiji.

Kod pšenice je ostvaren prosečni prinos od 5 tona po hektaru, što je imajući u vidu deficit padavina u vegetaciji pšenice oko 120 litara, zadovoljavajuće. “Imali smo početkom maja situaciju kada je izgledalo da će ti prinosi biti drastično niži, ali su padavine 26. i 27. maja pomogle boljem nalivanju zrna. Prethodno su već ostvareni niži sklopovi zbog suše, tokom prolećnog razvoja došlo je do odbacivanja sekundarnih vlatova, tako da je broj klasova bio između 400 i 500 po kvadratnom metru, međutim za pšenicu je uobičajeno da ima između 600 i 650 klasova. Bolje su nalivena zrna, što se vidi i po hektolitrima koji su ostvareni, prosečni hektolitar se kretao od 74 do 82 u zavisnosti od sorti, ali manje je zrna bilo u klasu, umesto uobičajenih 40 do 50, bilo je oko 20 do 30 zrna i mislim da je ipak ostvarem solidan prinos”, ističe Varga i dodaje da kada je reč o ječmu, ostvaren je prinos od oko 5 tona, jer je ječam već završavao vegetaciju i majske kiše mu nisu preterano pomogle, dok je uljana repica ove godine dala prinos u proseku od 2.700 kilograma po hektaru, što je kako objašnjava nešto niže od proseka. Razlog tome je manji broj grana, suša je uticala na repicu i zrno je bilo nešto sitnije.

“Kod jarih kultura stanje nije dobro, s obzirom da u vegetaciji kukuruza nedostaje oko 60 litara zimskih padavina i oko 80 litara padavina od 01. aprila do 30. juna, u odnosu na višegodišnji prosek. Imali smo već jedan toplotni talas koji je trajao dosta dugo, osveženje ovih dana je dobro došlo, međutim ono što se može videti u polju je, uprkos ovako niskim temperaturama, vidi se da su biljke usukane, jednostavno nema vode u zemljištu. Nemamo još podatke o oplodnji, ali sigurno da je ona nepotpuna na parcelama. Kiše su padale uglavnom severno od grada, gde je bilo nešto više padavina, dok je u ostalim delovima južnije od grada od 11. juna do 11. jula palo negde od 5 do 20 litara kiše. Proizvođači koji imaju mogućnost navodnjavaju kukuruz, ali s obzirom da nam predstoji novi toplotni talas narednih dana, situacija baš ii nije optimistična i kako stvari trenutno ukazuju, može se konstatovati da će sigurno biti parcela gde uopšte neće biti prinosa. Ukoliko se može silirati, trebaće to odraditi da ne bi došlo do tarupiranja, a na ostalim parcelama desiće se slična situacija kao 2012. godine, kada je na pojedinim parcelama bilo 500 kg prinosa, negde tona i po, a biće parcela koje će možda dati 4 – 5 tona roda, ali to su one koje se zalivaju”, objašnjava Damir Varga.

“Slična je situacija i sa suncokretom i sojom. Suncokret će malo bolje podneti, ovi raniji hibridi već nalivaju zrno, ali i nalivanje će biti slabo jer on jeste formirao zrno, oplodio se, ali ono će biti sitno, tako da je teško govoriti o nekim prinosima. Što se soje tiče, tu je sigurno došlo do odbacivanja cvetova na temperaturama do 38 stepeni, a ono što je ostalo od formiranih mahuna, s obzirom da soja tokom avgusta naliva zrna, još je rano govoriti o prinosu, zavisi od situacije sa padavinama do kraja jula tokom avgusta”, kaže Varga.

Ocenjujući ovogodišnju žetvu, napominje da je ona kod ozimih kultura slabija, ali je ipak ostvaren neki prinos, imajući u vidu nedostatak padavina tokom prolećnih meseci i kašnjenja prošlogodišnje setve. “Mogu da kažem da su prinosi solidni, kvalitet pšenice je zadovoljavajući, bilo je godina kada smo imali lošiju pšenicu. Ima proteina, glutena, hektolitra, dakle po meni nema opravdanja za nisku cenu pšenice, a što se tiče jarih kultura, mogu samo da kažem da će godina biti katastrofalna”, naglasio je Varga.