Novi sastanak poljoprivrednika i predstavnika Vlade – za sada bez blokade saobraćaja?

Na zahtev četiri Udruženja poljoprivrednika, Udruženja za spas i opstanak stočara zapadne Srbije, Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, Saveza poljoprivrednika Banata i Udruženja poljoprivrednika Subotice, sutra u Vladi Srbije biće održan sastanak na koji su pozvani predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Žita Srbije, Unije pekara i Privredne komore. Teme sastanka biće nedefinisan uvoz žitarica, najavljeni problemi u prijemu i otkupu žitarica roda 2023, pomeranje valutnih rokova plaćanja finansijskih zaduženja za 15. avgust, odnosno 15. novembar i poteškoće u subvencionisanju troškova lagera.

Miroslav Matković, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice naglašava da se i dalje uvoze soja i kukuruz iz Mađarske i Poljske i da paori žele da znaju šta se sa tim dešava, a prema informacijama sa kojima raspolažu uvozi se i pšenica lošijeg kvaliteta.

U Vladi kažu da se pšenica ne uvozi, a mi smo saznali da je pšenica koja se ipak uvozi lošijeg kvaliteta i da se koristi za stočnu hranu, a mi ne znamo da li je to možda već završilo u brašnu. Što se tiče prijema i otkupa žitarica roda 2023. godine, mi smo i na potpisivanju sporazuma pre dve nedelje ukazali da je problem što očekujemo da će cena pšenice biti 18 dinara, što i jeste sada i da je za taj iznos nemoguće proizvesti i prodati pšenicu, jer i da su subvencije po hektaru 500 evra ne bismo mogli da se uklopimo i rekli smo da bi cena trebala biti barem 33 dinara, gde su se u Vladi ogradili da oni ne mogu da utiču na tržište, kao i za otkupnu cenu mleka, jer toliko je uvezeno stranog mleka da još dva i po meseca nema potreba da se mleko otkupljuje. Što se tiče pomeranja valutnih rokova plaćanja finansijskih zaduženja za 15. avgust, odnosno 15. novembar, mi sada treba da se razdužujemo po pitanju tog veštačkog đubriva koje smo plaćali hiljadu eura po toni. U Vladi Srbije ističu da ne mogu da utiču na cenu otkupa pšenice, a interesantno je kako su mogli kada je pšenica bila 40 dinara da zabrane izvoz? Plašili su se da neće biti dovoljno hrane, a njima je očigledno bitno da se sačuva socijalni mir, da ima jeftinog mleka, jeftinog žita i izgleda da preko seljaka to sve hoće da rade. Zašto država nije tada odregovala i rekla da cena veštačkog đubriva ne sme da bude veća od 500e po toni? Počeli su da pričaju da opada cena pšenice, a pošto otkupljivačke kuće neće da se bore sa time da je opala cena, nego je počela priča i o tome da li će i otkupiti pšenicu, jer nemaju dovoljno skladišta, a mi smo od premijerke dobili informaciju da imamo 800 hiljada tona još od prošle godine, tako da je to veliki problem. Kada je reč o subvencionisanju troškova lagera, svi očekuju da će pšenica poskupeti za dva ili ti meseca, a naše mišljenje je da otkupljivači hoće da uvuku troškove za ovu godinu preko seljaka, pošto su prošle godine otkupljivali po 36 dinara i nisu uspeli da prodaju za 40, a sada je cena pala i sad hoće da kupe što jeftinije i da balansiraju. Svi očekuju da će kasnije berza da odreaguje i da će da skoči cena pšenice, a tu je trgovcima idealna prilika da svoje gubitke od prošle godine na ovaj način nadoknade. Mi postavljamo pitanje kako seljak da nadoknadi gubitak kada je prošle godine plaćao hiljadu eura tonu, a sada će se razduživati po 18 dinara, znači moraćemo da predamo duplo više pšenice samo da se razdužimo.

Pod tačkom razno na sastanku će se raspravljati i o tome dokle se planira degradacija poljoprivrednika, koji je krajnji cilj i da li treba u budućnosti da se gradi partnerski odnos ili da poljoprivrednici “kopaju rovove pa ko duže izdrži”. Između ostalog tema će biti i naknada za odvodnjavanje, koja za ovu godinu treba da bude umanjena za 50 odsto, što do sada nije učinjeno. Mi postavljamo pitanje da li oni rade na tome da umanje naknade, kako će rešenja da glase i o čemu se radi, takođe nam je problem agrar, subvencije se i dalje isplaćuju 9 hiljada, a sporazum je potpisan 22. maja da one budu duplo veće, a problem nam je i podnošenje zahteva za subvencije preko aplikacije e-Agrar, dakle još nisu obrađeni zahtevi za ubacivanje novih parcela i želimo da vidimo šta će biti sa dizelom i da li je pokrenut postupak, jer je sporazumom potpisano da od  01. januara 2024. godine gorivo bude bez akciza. Mi ne želimo opet da izlazimo na ulice niti da ucenjujemo, jer nismo ni u mogućnosti, oni su vlast i kod njih su pare, a mi tražimo samo ono što je po zakonu i što je dogovoreno da se ispuni i sprovede, jer protesti koji su bili pre dve nedelje samo su nastavak onih od prošle godine. Nakon sastanka pitanje je šta će biti, jer mi sada ne možemo da izađemo na ulicu, žetva je u toku, ali kada se ona završi videćemo kako i šta će se dešavati, zaključio je Matković.