Hemijsko-tehnološka škola – zanimanja budućnosti na jednom mestu

Hemijsko-tehnološka škola u narednoj školskoj godini planira da upiše 270 učenika u devet odeljenja, od kojih je šest na srpskom, a tri na mađarskom nastavnom jeziku, na područjima rada Hemija, nemetali i grafičarstvo, Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane, Trgovina, ugostiteljstvo i turizam i Tekstilstvo i kožarstvo.

Na području rada Hemija, nemetali i grafičarstvo, na srpskom jeziku biće upisani smerovi tehničar za operativnu forenziku i tehničar za hemijsku farmaceutsku tehnologiju, dok će na mađarskom jeziku učenicima biti na raspolaganju tehničar za operativnu forenziku. Na području rada Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane na srpskom jeziku osmaci će moći da se opredele za obrazovne profile veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, pekar, na mađarskom jeziku na području rada Trgovina, ugostiteljstvo i turizam upisaće se odeljenje poslastičara, a na području rada Tekstilstvo i kožarstvo odeljenje tehničar – modelar odeće.

“Nadam se da ćemo upis realizovati kao i do sada i da ćemo formirati devet pomenutih odeljenja. Promocija škole je podrazumevala dane Otvorenih vrata koji su realizovani tokom obeležavanja Dana škole, što se tiče mađarskog nastavnog jezika mislim da smo po tom pitanju apsolutno jedinstveni u čitavoj Vojvodini, jer nema škole do 08. razreda na teritoriji pokrajine gde mi nismo otišli i predstavili našu školu, a to podrazumeva pređenih skoro pet hiljada kilometara. Moramo to da uradimo zbog toga što želimo da odeljenja budu što bolje popunjena, a znamo da broj učenika koji dolazi iz osmih razreda nikako ne može da zadovolji broj mesta koji se predlogom Plana upisa dodeljuje, jer na srpskom jeziku postoji neko malo odstupanje, dakle manje je učenika nego mesta, na mađarskom je to skoro duplo, a na hrvatskom je čak tri puta manje”, objašnjava direktor Hemijsko-tehnološke škole Nikola Matković. Kako ističe, proces upisa je veoma izazovan i zbog toga su zaposleni u školi proteklih godina odlučili da osavremene, odnosno naprave atraktivnijom ponudu obrazovnih profila. “Nismo stvari prepustili slučaju, a to je podrazumevalo zaista mnogo posla, počev od verifikacije novih obrazovnih profila u okviru područja rada, zatim pribavljanja materijalno-tehničkih sredstava da bi nastava bila na najboljem nivou i to se pokazalo kao apsolutno ispravnim. U nekoliko prethodnih generacija uveli smo poslastičara koji je pun pogodak, njega školujemo samo na mađarskom nastavnom jeziku, zatim tehničara za operativnu forenziku, tu privilegiju ima samo nekoliko škola u Srbiji i to je apsolutni hit na nivou čitave države. Kada bi mogli upisali bi tri odeljenja, međutim nije cilj obesmišljavanje upisa nego zadovoljavanje potreba lokalne zajednice. Posebno veterinarski tehničar koji se nikada nije školovao u Subotici, evo mi ga nekoliko godina imamo u ponudi, u dvorištu škole završava se Veterinarska stanica koja će biti urađena po najsavremenijim svetskim standardima, dakle kao što su urađene privatne, takva će da bude i naša, što će u mnogome da doprinese kvalitetu realizacije praktične nastave i ostalih znanja i veština koje ovi učenici treba da usvajaju. U Zoološkom vrtu imamo jedan deo uzet u zakup, znači to je naše malo gazdinstvo gde imamo svoje životinje i sa takva tri obrazovna profila smo napravili jedan iskorak ka onom pravcu, a to je da mirnije čekamo realizaciju upisa”.

Matković naglašava da je jedan od glavnih ciljeva Ministarstva prosvete afirmacija i implementacija dualnog obrazovanja, gde se Hemijsko-tehnološka škola nalazi u samom vrhu, jer se đaci na pet obrazovnih profila školuju po dualnom modelu obrazovanja. “Jeste da to jako liči na prethodnu praktičnu nastavu, ali ona je sada mnogo bolje organizovana, kako formalno, tako i suštinski i još više ojačava karijerne perspektive učenika, a što se tiče prohodnosti, dolazi polako do reafirmacije zanata, treći stepen je atraktivniji nego što je bio, tome sigurno doprinose i bolje plate koje učenici sa zanatima mogu da zarade i eto prosto dolazimo do onoga što smo mi našoj deci govorili da je zanat bio zlato, sada je i biće i ubuduće i to je dobra stvar ne samo za našu školu, nego uopšte za srednje stručne škole, tako da sada deca sa završenim zanatima mogu da posao nađu bez problema, čak šta više prisutan je deficit zanatskih zanimanja na tržištu, a dobar majstor sada može da zaradi, evo spominjali smo pekare, pa burek majstor ima platu i preko hiljadu eura, što je značajno bolja zarada i od profesorske. Dakle, želimo da podstičemo samozapošljavanje, preduzetničke kompetencije da mladi kao i njihovi vršnjaci sa zapada hrabrije i više razmišljaju o mogućnostima samozapošljavanja, ako ne posle srednje škole, onda možda nakon par godina rada i sticanja iskustva u nekim firmama”.

Naš sagovornik ističe da su se učenici kako prošle, tako i ove godine veoma dobro pokazali na republičkim takmičenjima, a da Hemijsko-tehnološka škola i dalje nosi titulu najbolje srednje stručne škole na području rada hemije. “Osvajali smo medalje i na ostalim područjima rada i malkice smo bili rezervisani kako je ta pauza zbog pandemije uticala na te stvari, ali evo i ove i prošle godine nema područja rada gde nismo osvojili medalju od zlatne, srebrne, bronzane i to ravnomerno raspoređeno po područjima rada, što je meni posebno drago i govori o jednom ujednačenom kvalitetu. Dosta sportista pohađa našu školu, prošle godine smo bili republički prvaci u fudbalu, devojke su i ove godine prve u Srbiji, idu na Svetsko prvenstvo, prethodnih godina su to bili momci, imamo dosta sportista koji se bave i pojedinačnim sportovima, što znači da postoje dobri uslovi i za školovanje, ali i za posvećenost sportu, jer smatramo da tu zaista moramo da uložimo napor i da kao društvo u celini ne možemo da budemo zadovoljni koliko se naša deca bave sportom i koliko je on važan za mladog čoveka”. Nikola Matković poručuje osmacima da Hemijsko-tehnološku školu treba da upišu ukoliko žele da steknu znanja i veštine koje će im omogućiti sigurno zaposlenje, znanje da lako upišu fakultete i da se prilično dobro snađu na njima. “O uslovima realizacije nastave mogu neskromno da kažem da su oni na jednom fakultetskom nivou i da je nama odavno u školskom razvojnom planu unapređenje materijalno-tehničkih uslova bilo među najvažnijim ciljevima. Imamo odličnu saradnju sa privredom, što znači da će deca sticati realna i primenjiva znanja, posebno kod obrazovnih profila koji po planu i programu rada imaju praktičnu nastavu po dualnom modelu obrazovanja, da će ih učiti dobar i iskusan nastavni kadar, a najbolja potvrda za to su uspesi koje postižemo i nagrade koje smo osvojili, jer smo jedina škola u Srbiji koja je iz Subotice dobila Svetosavsku nagradu, tako da reči mogu da budu lako izgovorene, ali ukoliko su utemeljene pravim rezultatima rada, onda je Hemijsko-tehnološka škola jedan dobar izbor”, zaključuje Matković.

***

Pozicija škola je potpuno tržišna, mi nudimo isti proizvod, a to je nastava i obrazovanje, imamo manje atraktivne obrazovne profile i atraktivnije obrazovne profile, što opet ne znači da oni koji su manje atraktivni nisu neophodni lokalnoj zajednici, čak šta više, to obično spada u kategoriju nekih zanata bez kojih i mnogo manje lokalne sredine ne mogu da funkcionišu, a ne grad od skoro sto hiljada stanovnika. Što se konkretno tiče smera za pekara tu nemamo problem sa upisom, ali kada pričamo o smeru za mesare, to je mnogo veći izazov.

***

Deca se veoma često upisuju po inerciji i razmišljanju “idem tamo gde će se upisati i moj drugar” i sad, upiše se njih nekoliko da bi ostali u društvu, jedan od njih tačno zna šta hoće, dok ostali neće, taj koji zna će i napraviti nešto, a ostali će lutati. Hoću da kažem da je jako važno da roditelji i deca dobro razmisle pre nego što popune listu želja, da ocene karijerne perspektive, mogućnosti koje nudi taj obrazovni profil, tu se podrazumeva dalje školovanje, zapošljavanje, pa čak i pokretanje sopstvenog posla. Mi velike napore ulažemo u afirmaciju preduzetništva i mogu da kažem da smo jedina škola u Srbiji koja je nagrađena od strane Evropske unije za najbolji primer podsticanja preduzetništva, imamo u okviru škole i preduzetnički kabinet, tako da je važno da osmaci razmisle i da upišu baš ono što bi moglo da bude njihovo zanimanje i zanat kada završe obrazovanje.

***

Hemijsko-tehnološka škola ogromnu pažnju posvećuje i projektnom menadžmentu, počev od renoviranja škole od pre nekoliko godina, u toku su radovi na Veterinarskoj stanici, u Regionalnom Challenge fondu su nam opredeljena sredstva od 200 hiljada eura za nabavku najsavremenijih pekarskih i poslastičarskih mašina i po tome ćemo biti apsolutni lideri u državi, opremićemo i par učionica, aplicirali smo u Pokrajinskom sekretarijatu za sport za dobijanje sprava za fitnes za otvorenom, nadam se da će nam biti dodeljena sredstva sa ciljem da damo što je moguće bolju ponudu deci, pa sad ako se nekome ne igraju fudbal ili košarka, možda će ih lepo oblikovano telo ili neka druga fizička aktivnost motivisati da ne budu na ulici već u školskom dvorištu i da se bave sportom.