Bajmok je u subotu bio u znaku bunjevačke tradicionalne kuhinje

U Bajmoku je u subotu, 27. avgusta održan “Etno festival bunjevački nacionalni ila 2022”, koji je ove godine okupio preko 30 učesnika, a prisutni su imali priliku da probaju preko 150 jela iz tradicionalne kuhinje, poput štrudli sa makom i višnjama, testa sa krompirom, uzlivance, kao i nezaobilaznu taranu sa kobasicom, za čije potrebe je pripremljeno 30 kilograma sirovog testa.

Jedna od učesnica bila je i Magdalena Deak, član nemačkog udruženja “Maria Theresiopolis”, koji su se na festivalu predstavili sa svojim autentičnim kulinarskim specijalitetima.

“Nama je cilj da predstavimo tradiciju nemačke kulture, a pošto je u Bajmoku živelo dosta Nemaca, tu dolazimo već godinama i donosimo naša peciva. Linzer krancle su jako poznate, ponudili smo posetiocima bavarske perece, a ja sam napravila jednu vrstu pite sa crnim lukom koju su često pravili paori, jer je vrlo jednostavna i ukusna i može se konzumirati uz pivo ili mlečne proizvode”, kaže naša sagovornica.

Branko Pokornić, predsednik BKC “Bajmok” objašnjava da je ideja o osnivanju ovog festivala pokrenuta 2005. godine, kada još niko nije razmišljao o jelima, receptima i festivalima, na inicijativu Đurđe Skenderović.

“Sagrađena je peć u kojoj je ispečana prva pogača i od tada do danas uspešno se organizuje festival koji se svake godine oplemenjuje, kako bi postao danas to što jeste, a to je brend naselja Bajmok. Naše žene su mesec dana otprilike pravile taranu, jer to se radi ručno, imaćemo u ponudi 600 porcija, pa se nadamo da će biti dovoljno za naše građane, s obzirom da će posetioci koji dođu će obići i druge štandove i uzeće nešto što se njima sviđa. U svakom slučaju ponuda je različita, dobra i mi se radujemo da je to tako”, kaže Pokornić.

Podršku ovoj manifestaciji stiže i iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a državni sekretar Ninoslav Jovanović, ističe da je važno poručiti da u ovoj instituciji pripadnike nacionalnih manjina i manifestacije koje oni organizuju, jer je to promocija kulture, tradicije i suživota u Vojvodini. “Preko 30 nacionalnih zajednica živi u pokrajini i važno je da se pošalje poruka o važnosti multikulturalnosti, multietničnosti, multikonfesionalnosti i poštovanja manjinskih prava. Bunjevci kao nacionalna manjina imaju niz manifestacija, bogatu istoriju i kulturu i važno je da se to prenese na mlađe generacije, da šira društvena zajednica to zna, a sa druge strane i da država pokaže jedan otvoren pristup i podršku”.

Prema rečima dr Suzane Kujundžić Ostojić, predsednice Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, hrana je, što je i ovaj festival pokazao, deo identiteta. Ona napominje da su etnološka istraživanja pokazala da se identitet najduže zadržava upravo u kuhinji. “On se prenosi sa generacije na generaciju i onako kako su kuvale naše mame, bake i prabake, ne samo ukus, nego da ljubav prema takvoj hrani imate i vi. Ono što sam ja volela kada sam bila mlađa, to sad vole i moje ćerke i nadam se da će i one to pripremati na taj način. Nijedna nacionalna manjina nije ostrvo samo za sebe, ali i pored svih drugih nacionalnih manjina sa kojima živimo mi smo se očuvali evo već četiri veka. Nema potrebe biti zatvoren, upravo suprotno, treba biti otvoren za sve kulture i na taj način još bolje možemo videti sličnosti”, dodala je ona.