Usvojen Program mera podrške za poljoprivrednike – 55 miliona dinara za mere podsticanja proizvodnje

Odbornici Skupštine grada usvojili su na 33. zasedanju predlog Programa mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja Grada Subotice za 2023. godinu, koji predviđa brojne mere sa ciljem povećanja proizvodnje, podizanja nivoa kvaliteta grla i povećanje proizvodnje po jedinicama obradive površine. Ove godine za te namene iz budžeta Grada izdvojeno je 55 miliona dinara, što je u odnosu na prethodne godine više za sedam puta.

Odbornik Srpske napredne stranke Dragutin Soković, naveo je da će se jedna od novih mera odnositi za podsticaj promotivnih aktivnosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koja podrazumeva organizovanje raznih manifestacija, a u ovoj meri se nalazi i milion dinara koji su predviđeni za edukaciju mladih pčelara i nabavku nove opreme, u cilju podizanja nivoa proizvodnje. Takođe nova mera je investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, upravljanje rizicima, regresiranje nabavke semena za veštačko osemenjavanje krmača i krava i sufinansiranje nabavke lekova, za koje su pojedinačno opredeljena sredstva od 5 miliona dinara. Cilj ovih mera je povećanje proizvodnje, podizanje nivoa kvaliteta grla i povećanje proizvodnje po jedinicama površine.

“Grad je u prethodnim godinama izdvajao novac za analizu zemljišta, shodno tim budžetima je izdvajao koliko je mogao, ali zahvaljujući domaćinskom rukovođenju, za tu meru smo namenili 5 miliona dinara. Apelovao bih na poljoprivrednike da se jave u Poljoprivrednu stručnu službu ili Sekretarijatu za poljoprivredu, da podnesu zahteve jer analiza zemljišta na ratarskim površinama je ograničena do 10 uzoraka i o tome smo vodili računa, takođe i u zatvorenom prostoru do istog broja, a u voćarstvu 20, zato što stručnjaci kažu da se analiza radi na dva nivoa. Tokom sledeće nedelje raspisaće se Javni poziv za banke koje prihvataju uslove, a uslovi su da nema troškova obrade kredita i da prihvataju subvencionisanje kamata od 8 odsto koje Grad sufinansira. Na poljiprivrednicima je da biraju banku koja se prijavi i sa kojom mi potpišemo ugovor. Planiramo da to bude u roku od 15 dana. Javni poziv će trajati sedam dana, nakon toga komisija zaseda, donosi odluku o bankama koje su prihvatile naše uslove i kreće se u realizaciju. Analiza zemljišta će takođe da se izvrši nakon što odluka izađe u Službenom glasniku. Pošto na teritoriji Subotice ima registrovano 6.500 poljoprivrednih gazdinstava, velika većina će moći da učestvuje u svakoj meri”.

Vinko Stantić, odbornik DSHV-a i proizvođač iz Male Bosne, kaže da je glasao za predlog, ali smatra da izdvojena sredstva nisu dovoljna zato što je prošle godine bila katastrofalna suša koju su pratili niski prinosi žita, uljane repice i kukuruza sa niskom cenom.

“Ove godine je cena još niža, a proizvodi poput koncentrata, brašna, hleba i mleka su poskupeli, otkupljivačima su masovno snizili otkupnu cenu. Građani plaćaju debelu cenu, a proizvođači su i dalje u gubitku. Džak semenskog kukuruza je prošle godine bio 6, a sada je između 7 i 8 hiljada, a za sadnju je potrebno više od jednog džaka za jedno jutro. Hemija je otišla 35 odsto, jednom se mora prskati, ako ne i dva puta, a da ne kažemo i zaštita žita od bolesti, cene koje su sada su nerealne. Kada se desilo da je na svetskom tržištu pala cena, kod nas je cena hleba ostala na istom nivou, a na ovu cenu žita trebao bi da bude 35 dinara. Neko na ovome dobro zarađuje, a na čijim leđima se sve to lomi, opet na proizvođaču i onome ko taj hleb kupuje. Postoje određene kritike, pošto je bilo predviđeno da poljoprivrednici učestvuju u radu Komisije sa 51 odsto, a grad sa 49, a sada je odjednom doneta odluka da u komisiji samo budu predstavnici poljoprivrednika, s tim da će oni na kraju odlučivati ko će dobiti. Imajući u vidu da Grad ima sredstva, on će i odlučiti kome će pripasti novac”, rekao je Stantić.

Na sednici je usvojena i Odluka o utvrđivanju nekategorisanih puteva, kao i nekoliko kadrovskih rešenja. Za novog direktora pozorišta “Kostolanji Deže” imenovan je Gabor Mesaroš, a na čelu Dečjeg pozorišta ostala je Marta Aroksalaši Stamenković.