Alergije sve prisutnije, neophodna edukacija i sistemska rešenja

Kako bi pružili podršku pacijentima sa alergijama, a javnost edukovali o brojnim problemima sa kojima se oni susreću u svojoj svakodnevici, nacionalno Udruženje pacijenata “Alergija i ja” juče je u Subotici održalo Karavan alergija, a posetioci su od stručnjaka iz ove oblasti imali prilike da čuju korisne informacije i savete o alergijama i intolerantnosti na hranu, celijakiji, ekcemu, atopiji, alergijskoj astmi i anafilaksiji, jednoj od potencijalno najopasnijih alergijskih reakcija.

“Udruženje je pokrenulo ovaj karavan prvi put u Srbiji početkom ove godine, kako bismo obišli pre svega naše pacijente, povezali se sa njima i izvršili edukaciju u smislu prevencije alergija, u prepoznavanju nekih prvih simptoma, ali isto tako razvili svest o  sve učestalijim oboljenjima, tako da smo na neki način objedinili edukaciju za pacijente i pomoć pacijentima pre svega”, istakla je Snežana Šundić Vargić, predsednica Nacionalnog udruženja “Alergija i ja”.

Prethodno je u subotičkom Domu zdravlja organizovan sastanak sa lekarima i pedijatrima gde su razmenjena iskustva, a pacijenti su imali prilike da ispričaju svoje probleme sa kojima se susreću u svim alergijskim oboljenjima. “Osim neadekvatnih obroka u obrazovnim ustanovama, najveći problem je nedostatak leka Epinefrin, adrenalinskog injektora koji spašava život kada se radi o najtežem obliku alergijske reakcije, a koji nažalost nije na pozitivnim listama u Srbiji, tako da ga pacijenti najčešće nabavljaju iz inostranstva. On postoji u našoj zemlji, ali zapravo ni pacijenti ni lekari ne znaju da se može uzeti van liste. S obzirom na to da nije na listi, samim tim nije dostupan i nije preporučeno sredstvo za prvu pomoć kod anafilakse ni u vrtićima, školama i restoranima gde postoje sve učestalije alergijske reakcije. Skrenuli smo pažnju na deklarisanje kako namirnica tako i lekova, jer često sadrže sve alergene, od laktoze, kazeina, mleka, do kikirikija, orašastih plodova. Ono što je takođe problem je neretko i nepriznavanje oboljenja i imamo često tu krilaticu da kijavica nije alergija da ih lečimo maramicama, one su mnogo više od toga, alergije su neprospavane noći usled svraba usled atopijskog dermatitisa, a tada pati čitava porodica, ne samo dete i roditelji. Stres, depresija, pad koncentracije i produktivnosti na poslu…Sve su to problemi sa kojima se susreću pacijenti. Takođe problem je i nedostupnost terapija i slaba dijagnostika pedijatara alergologa”, dodaje Snežana Đundić Vargić.

Dr Borko Milanović, klinički imunolog, alergolog i pedijatar u Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine, istakao je da procene Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da će do 2040. godine oko 50 odsto čovečanstva imati neku vrstu alergije. “Kada pričamo o životno ugrožavajućim stanjima, anafilaksa je nešto što je dobro poznato svima, ona je u najvećem broju slučajeva direktna posledica alergije na hranu. Što se tiče nutritivnih alergija neka statistika je da 6 do 8 odsto dece ima neku vrstu alergije na hranu tako da kada to svedemo na neki praktični prikaz, to znači da u jednom odeljenju koje ima 24 učenika, dvoje dece imaju ili će imati alergiju na hranu. To su ozbiljni problemi sa kojima se oni suočavaju, počev od toga da mogu da dođu u kontakt sa tim alergenom koji može da bude i životno ugrožavajući, pa i tokom boravka u određenim prostorijama, rođendaonicama, gde su javna okupljanja, gde još uvek nemamo dovoljno znanja da prosto moramo voditi računa i podići svest na jedan sistemski nivo i dati neke jasne smernice kako treba da se ponašamo i kako treba da brinemo i o deci i o ljudima koji su pored nas”, naglašava dr Milanović.

Porast alergijskih bolesti sve više je prisutan i kada se govori o alergijama na inhalatorne polene, a od kliničkih manifestacija izdvajaju se alergijski rinitis u formi kijavice, curenja i svraba nosa, konjuktivitis kod kojeg se javljaju crvenilo i peckanje očiju i alergijska astma kada se kod pacijenata javlja otežano disanje tzv. astmatski status, koji spada u životno ugrožavajuću situaciju.

Dr Mirjana Dukić, klinički alergolog i imunolog u Opštoj Bolnici objašnjava da je Subotica u odnosu na ostale delove Srbije po pitanju izloženosti fitoalergenima u lošijoj poziciji zbog samog geografskog položaja, a da je osim kućne prašine najučestaliji alergen upravo ambrozija. “Ambrozija je počela devedesetih godina u Panonskoj niziji, mi smo prvi zahvaćeni i imamo najveći broj obolelih kako odraslih, tako i dece. Ne postoji registar obolelih od alergijskih bolesti nigde u svetu, ali mi imamo jednu procenu koja govori da je od 30 do 40 odsto populacije sklono alergiji, a između 20 i 30 odsto ima kliničku ispoljenu alergiju, tako da se smatra da svaka treća osoba boluje od nekog oblika. To je ukupan broj alergija na sve alergene, koji je velik i raste iz godine u godinu, praktično se približava ka broju od 50 odsto, a to znači da će uskoro svako imati u svojoj porodici ili kolektivu nekoga ko je alergičan. Od dvadesetoro dece, njih deset imaće neki blagi vid alergije koji ne zahteva neko ozbiljnije lečenje, do onih teških kliničkih slika kao što je teška astma. Alergija je multigenetsko oboljenje i potrebno je mnogo gena da bi dete nasledilo sklonost ka alergiji. Ukoliko su oba roditelja alergična, verovatnoća da će dete oboleti od nekog oblika je od 50 do 60 odsto, a ukoliko je jedan roditelj onda je to od 20 do 30 odsto, ali to ne znači da roditelji koji nemaju alergiju ne mogu da imaju dete koje ima alergiju i obratno”, napominje dr Dukić.

Na Karavanu alergija bilo je reči i o anafilaksi, najtežem obliku alergijske reakcije i o problemu neobezbeđivanja adekvatne ishrane u vrtićima, školskim objektima i studentskim menzama za sve koji imaju nutritivne alergije, a održana je i radionica pripreme poslastica bez alergena, u cilju pružanja pomoći roditeljima koji imaju decu sa određenim oblicima netolerancije na hranu, na koji način mogu da pripreme kolače ili slatkiše koje na rođendanima i drugim proslavama mogu jesti sva deca koja imaju takav problem.