Zaštita ličnih podataka ima veliki značaj u eri digitalizacije i razvoja visokih tehnologija

U Subotici je održana Panel diskusija “Praćenje sprovođenja novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”, sa ciljem razmatranja primene novog Zakona i sagledavanja mogućnosti za njegovu bolju primenu.

Na ovaj način, prema rečima Milana Marinovića, poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, građanima Subotice, ali i svim ostalim zainteresovanim privrednim, državnim subjektima i organima vlasti, želi se približiti značaj i potreba zaštite ličnih podataka, odnosno bezbednih načina njihove obrade. “Svi oni koji imaju potrebu ili zakonsku obavezu da obrađuju naše lične podatke, neophodno je da to rade na način da ne zadiru previše u našu privatnost i da naši podaci budu zaštićeni onako kako to zakon propisuje i kako je i u drugim modernim pravnim sistemima. Kada govorimo o tome gde smo danas u odnosu na region ili Evropu, mogu da kažem da je situacija vrlo slična i da sam nekako ohrabren, jer kod nas situacija nije ništa lošija i to nije samo razlog što je naš zakon u potpunosti usaglašen gramatički sa opštom Uredbom o zaštiti podataka o ličnosti, koja važi u Evropskoj uniji, nego je i praksa otprilike ista”. Kako objašnjava, u današnje vreme razvoja visokih tehnologija, digitalizacije i sve veće upotrebe veštačke inteligencije, opasnosti po naše podatke su podjednake, bilo da živimo u Srbiji ili u nekoj drugoj državi. “Svi se nekako nalazimo pred istim izazovom i mi kao regulatorna tela koja se bavimo zaštitom podataka treba da znamo kako da ih zaštitimo, u ovo vreme kada su nam podaci izloženiji, kada je sve veći napad na njih i sve ih je teže očuvati i kada ne možemo da pratimo njihov tok, pa čak i to da li se prenose izvan Srbije na neki server ili klaud”.

Poverenik Milan Marinović naglašava da je jedan od načina da pokušamo da objasnimo onima koji rukuju našim podacima, koje su njihove obaveze i kako da to rade bezbedno, a da ostvare svrhu obrade, ali i da se svim građanima predoči zašto je bitno da čuvaju svoje podatke i šta ustvari sve spada u podatke o ličnosti. “Često se zanemari činjenica da podaci o ličnosti nisu samo ime i prezime, adresa, matični broj, broj telefona, već je to i IP adresa, ponašanje, šta jedete, kuda se krećete, kakva kola vozite…prema tome, treba da objasnimo svima značaj kvalitetne zakonske obrade podataka o ličnosti sa jedne strane i zaštite iz ugla onih koji obrađuju podatke i tu nam treba pomoć svih, kako bi promovisali tu ideju i podigli svest”. Prema njegovim rečima, Srbija je lider u oblasti digitalizacije, ali sa svakom novom platformom koja od građana potražuje određene lične podatke, poput platformi e-Uprava, e-banka, e-pacijent, uvodi se novi način obrade podataka koji je efikasniji u odnosu na stare sisteme, ali postavlja se pitanje kako ti podaci cirkulišu i da li se oni dovoljno štite ili završavaju gde ne bi trebalo. “To je opasnost civilizacije. Ukoliko vam veštačka inteligencija obrađuje lične podatke, postavlja se pitanje koliko to može biti sigurno, jer upotreba pomenute je postala masovna i sve više se o tome priča, ali se malo govori o njenim opasnim stranama po podatke građana”.

Što se tiče informacija od javnog značaja, poverenik Milan Marinović ističe da se iz godine u godinu situacija po pitanju žalbi na njihovu dostupnost ne menja i dodaje da se oko 90 odsto svih žalbi odnosi na organe vlasti, zbog nezadovoljstva postupanja po zahtevima za slobodan pristup informacijama ili zbog nezadovoljstva dobijenim odgovorom i njih podnose upravo građani pojedinci. “Nakon njih slede novinari, udruženja građana, pa organi vlasti,  međutim, sada se pojavio novi vid zloupotrebe prava i simptomatično je da se sada ne pojavljuju samo građani kao tražioci, već i oni koji imaju advokata, a ne podnose recimo zahtev Lokalnoj samoupravi Grada Subotice, nego podnesu zahtev na Skupštini svih gradova i opština sa istim tipskim pitanjem, dobrim delom nadajući se da niko neće postupiti po tom zahtevu, da bi mogli da naplate advokatske troškove zbog žalbi na nepostupanja”.

Ministarstvo koje najviše ne postupa po zahtevima građana je Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali procentualno gledano, naglašava Marinović, druga određena ministarstva više ne postupaju ili neudovoljavaju zahtevima građana od navedenog. Kaznena politika o nepostupanju po zahtevima je zaživela u onom segmentu koji se odnosi na tzv. “ćutanje administracije”, a uvođenje kažnjavanja dovelo je do drastičnog pada u izostanku odgovora na zahteve. “Mi smo do sada izdali nekoliko stotina prekršajnih naloga, a poverenik se negde svrstao u red onih koji pune državni budžet. Kazna za ovlašćeno lice, ukoliko je određeni organ odredio osobu koja ne postupa po zahtevu za slobodni pristup informacijama je 30 hiljada dinara, a ukoliko to nije slučaj, kaznu plaća rukovodilac koji je imao mogućnost da odredi lice, a to nije uradio, a ukoliko se kazna ne plati, poverenik može da izrekne upravnu meru protiv organa vlasti”, naglašava poverenik.

Panel diskusija organizovana je u okviru projekta “Jačanje vladavine prava u Srbiji” koji je finansiran od strane Evropske unije i Nemačke vlade, a implementira ga nemačka organizacija “GIZ”. “Mi podržavamo implementaciju Akcionog plana za poglavlje 23 i na taj način se Srbija osnažuje u pristupanju Evropskoj uniji. U okviru ovog projekta, dolaze i međunarodni eksperti Evropske unije koji pružaju podršku i pomažu svojim iskustvom i u ovoj oblasti zaštite ličnih podataka. Ovo je jedna od 15 panel diskusija koja se organizuje u gradovima i opštinama u Srbiji, mi organizujemo i treninge za jačanje kapaciteta u ovoj oblasti, a što se tiče zaštite ličnih podataka, pružamo podršku i u oblasti biometrijskih podataka, a uskoro će se organizovati i Međunarodna konferencija na ovu temu, gde će se razmeniti iskustva sa stručnjacima iz drugih zemalja, kako bi se naši propisi uskladili sa propisima Evropske unije. Ono što je osnovno je reforma u Srbiji i usklađivanje sa evropskim propisima”, istakao je Petar Antić, savetnik za vladavinu prava organizacije “GIZ”.