Promovisana “Gramatika bunjevačkog jezika”

U Gradskoj biblioteci juče je promovisano izdanje “Gramatika bunjevačkog jezika”, koje su zajedno uradili dr Suzana Kujundžić Ostojić i Žarko Bošnjaković, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Kako je naglasila dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, knjiga predstavlja kompletnu gramatiku jezika koji je prošle godine postao službeni u gradu Subotici. “Kada kažemo da ovaj narod živi na ovim prostorima 400 godina, onda njena važnost i ono u čemu će se kasnije upotrebljavati, nekako proizilazi samo iz toga. Za službenu upotrebu jezika i pisma i svega onoga što to pravo, ali i obaveza donosi, proizilazi iz gramatičkih pravila i opisanog jezika i osim toga mi smo započeli i pravopisna pravila koja možemo očekivati krajem godine”.

“Video sam da su bunjevci dobili pravo na upotrebu svog jezika u školi i medijima, da su pokušali da naprave neku standardizaciju, ali bilo je to skromnije, tako da sam odlučio da im pomognem. Moj zadatak je bio vrlo ozbiljan i težak, pogotovo za čoveka koji nije iz te zajednice, ali sam se uputio u taj jezik čitajući svu moguću literaturu i stekao sam uvid u strukturu jezika. Ja sam po vokaciji dijalektolog, istoričar jezika i balkanolog i pokušao sam da sve to primenim u ovoj gramatici, tako da sam za buduće pisce gramatike dao sva objašnjenja koja potiču još od staroslovenskog jezika. Najizazovnije je bilo sakupiti građu, jer je ona bila neujednačena, pisalo se na razne načine i odstupalo od uobičajene norme”, rekao je prof. Žarko Bošnjaković.

Kako je rekao Ivan Knjižar, docent na Filološkom fakultetu u Beogradu, ova knjiga predstavlja jednu normu koja će se koristiti pre svega za javnu upotrebu, ali i u školama, kako osnovnim tako i u srednjim i vrlo je korisna. “Mikrojezici su kao i svaki sa malim brojem govornika vrlo ugroženi i zato je pisanje ovake gramatike vrlo potrebna i neophodna stvar, kako bi se takvi mali idiomi koji se koriste očuvali”.

Promociji je prisustvovao i predsednik Skupštine grada dr Balint Pastor, koji smatra da je uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu nešto najnormalnije i najprirodnije, kako bi Bunjevci imali isto ono pravo koje imaju Srbi, Mađari i Hrvati. “To je bitno zbog ravnopravnosti, jer se radi o nacionalnoj zajednici koja skoro dve decenije ima svoj nacionalni savet i apsolutno je neupitno. Radi se o jednoj manjini koja treba da ima ista prava kao i sve druge nacionalne manjine, a nije zadatak politike šta je čiji jezik i ko kojim jezikom govori. Ako nacionalni savet bunjevaca kaže da je to njihov jezik, onda mi ne smemo da se mešamo”.

Na promociji su dodeljena priznanja istaknutim pojedincima koji su svojim radom ili zalaganjem doprineli da bunjevački jezik bude uveden kao četvrti službeni jezik u Subotici, a priznanja koja nose ime Ambrozija Šarčevića dobili su predsednik Skupštine grada dr Balint Pastor, Milimir Vujadinović, republički poslanik, prof. dr Dragoljub Petrović, prof. dr Žarko Bošnjaković, prof. dr Ranko Bugarski i šef kabineta gradonačelnika Subotice Sava Stambolić, koji je obraćajući se prisutnima istakao da su se prilikom uvođenja bunjevačkog jezika svi učesnici bavili isključivo zakonom i ostvarivanjem manjinskih prava. “U jednoj ličnoj noti ja ovu nagradu osećam posebno blisko u ime svojih predaka i svakako ovu nagradu posvećujem mojoj majci Nevenki Bašić Palković. Ona je doprinela da se ja upoznam sa činjenicama, pa mogu da znam ko je i Ambrozije Šarčević bio i da mi je posebno drago što ova nagrada nosi njegovo ime, jer njegov rad u 19. veku i taj temelj koji je on postavio za bunjevački identitet i kulturu je zaista bio simboličan u smislu onoga što su bunjevci prošli kroz istoriju, jer to je čovek koji nikada nije bio imućan, imao je ličnih problema ali je ozbiljno i sistematski u jednom teškom vremenu se borio i povezivao sa onim izdancima svih naroda koji su hteli da bunjevci prodišu u tom nacionalnom smislu i zbog toga što je on činio mi smo danas u mogućnosti da budemo ovde i da uživamo sve benefite slobode koja danas postoji”.