dr Suzana Kujundžić Ostojić: “O našem radu govore više dela nego reči”

Predstavnici liste broj 2. “Složno za Bunjevce – dr Suzana Kujundžić Ostojić” za predstojeće izbore za članove Nacionalih saveta koji se održavaju u nedelju, 13. novembra, održali su konferenciju za medije na kojoj su predstavili rezultate rada dosadašnjeg saziva Nacionalnog saveta, a bilo je reči i o planovima koji tek predstoje.

Predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine i nosilac liste dr Suzana Kujundžić Ostojić, zahvalila se svim Bunjevcima koji su se na popisu izjasnili kao pripadnici ove nacionalne manjine, ističući da je to osnov i temelj za dalji rad, postojanje i borbu za prava Bunjevaca. “Naš slogan “Složno za Bunjevce” nastao je upravo iz želje da predstavimo na koji način mi vidimo budućnost tog nacionalnog saveta i na koji način želimo da radimo, a to je da radimo zajedno i složno i Bunjevci u Subotici i Bunjevci u Somboru, Mađarskoj i da na taj način svi zajedno budemo jak oslonac jedni drugima”.

Dodala je da listu podržava 11 bunjevačkih udruženja, a da složno za Bunjevce žele da rade “Bunjevačka matica” iz Subotice, UG “Bunjevačko kolo” iz Sombora, KUD “Aleksandrovo”, KUD “Bratstvo” i mnogi drugi. “Mi sa ove konferencije za medije nećemo reći za koga da glasate, zato što je naš svet dovoljno mudar i pametan da sam može zaključiti i odlučiti kome će dati poverenje i kako će izgledati bunjevački nacionalni savet, ali smatramo da smo uradili puno u protekle četiri godine i da vrlo često dela puno više govore nego obične reči”, naglasila je ona.

Na konferenciji za medije predstavljena je i literatura koju je u protekle četiri godine izdao Nacionalni savet, a koja se tiče bunjevačke istorije, običaja i kulture.

“Ako se svim ovim izdanjima pridodaju i svi nacionalni praznici, manifestacije, ekskurzije za decu, pokloni, posete, više od 400 sastanaka, 70 hiljada pređenih kilometara, mislim da je to pokazatelj da se radilo svaki dan bez radnog vremena, praznika i vikenda. Pre svega započeli smo standardizaciju jezika i za većinu izdanja ili sam njihov autor, koautor, urednik ili recenzent, a nakon standardizacije koja je trajala zaista jako dugo, izašao je rečnik, zatim gramatika, a onda je usledio proces uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Gradu Subotici. Uradili smo knjigu o 1945. godini, o “tamnom oblaku” koji je iznad nas i dan danas i koji nas prati u razvoju, napretku i u radu i zalagaćemo se da se 1945. godina konačno karakteriše kao akt asimilacije. Knjiga “Bunjevci” govori o korenima i početku bistvovanja naših Bunjevaca u Mađarskoj, a izdanje “Četiri vika Bunjevaca”, odnosno pomena imena u severnoj Bačkoj produkt je saradnje Arhiva Vojvodine, Arhiva Vatikana i Nadbiskupije u Srbiji. Zatim tu su udžbenici za osnovne škole, časopisi o običajima, kulturi i istoriji, beletristika, kao i planovi i programi bunjevačkog jezika u srednjim školama, tako da smo zaista uradili puno”, napomenula je Suzana Kujundžić Ostojić.

Sledeće godine Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine obeležava 20 godina od postojanja i rada, a ovaj jubilej dočekuje u iznajmljenim prostorijama. “Mislim da je vreme da ovaj grad u kojem smo nekada bili većina i dobrim delom ga zadužili u arhitekturi i kulturi, da nam se oduži na taj način da imamo svoje prostorije, u kojima će nacionalni savet moći da funkcioniše, gde će moći da se održavaju manifestacije. Veoma je važno i otvaranje lektorata, jer bez njega ćemo uvek imati postavljena i nedovršena pitanja gde su to naši učitelji naučili bunjevački koji predaju u školama, potrebno je da se jezik usavrši i bude na jednom visokom nivou kao što i jeste. Trudićemo se da predmet Etnokulturna istorija bunjevaca zaživi u Subotici, da jezik uđe i u obdaništa. Želimo da postignemo ono što nisu uspeli mnogi naši velikani kroz istoriju, a mi danas živimo te snove i planove i želimo da budemo na nivou svega toga što treba da se uradi”, dodala je Kujundžić Ostojić.

Govoreći o postignutim rezultatima sadašnjeg sastava Nacionalnog saveta, predsednik Bunjevačke matice Veljko Vojnić istakao je uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu i dodao da taj proces nije bio lak, imajući u vidu da je izrada prosvetnog materijala trajala više od sedam godina kako bi se načinila osnova za standardizaciju jezika.

“Gradonačelnik Stevan Bakić je uvođenje jezika shvatio kao našu potrebu i predložio Skupštini grada i to ne samo u onim mesnim zajednicama i naseljima u kojima smo mi procentualno zastupljeni iznad 15 odsto, nego na teritoriji čitavog grada i ta inicijativa se prošle godine u maju sprovela u delo. Međutim, tu posao nije završen, jer i dalje treba bunjevački jezik uvoditi institucionalno i profesionalno. Jedan od osnovnih uslova za dalje širenje binjevačkog jezika je osnivanje pomenutog lektorata, a mi smo imali uspešne sastanke sa predstavnicima Ministarstva prosvete i obećano nam je da ćemo dobiti svesrdnu pomoć za njegovo osnivanje”, naglasio je Vojnić i dodao da je za dalju službenu upotrebu jezika, neophodno postojanje sertifikovanih prevodilaca koji znaju književni bunjevački jezik.

“Ono što takođe želimo je da bunjevački jezik uvedemo u službenu upotrebu i u Mađarskoj, jer iako smo mi nacionalni savet koji deluje na teritoriji Srbije, smatramo da naš uticaj treba da se proširi i van granica naše zemlje. Mi smo već u kontaktu i sa vlastima u Mađarskoj i sa našim Bunjevcima koji tamo žive i radimo na tome. Predstavnici mađarskih vlasti pokazali su interesovanje da se ovaj proces sprovede kao što je i u gradu Subotici”, rekao je Veljko Vojnić.

Nosilac liste dr Suzana Kujundžić Ostojić, pozvala je sve Bunjevce i Bunjevke koji su upisani u poseban birački spisak, da 13. novembra iskoriste svoje biračko pravo i odaberu peti saziv Nacionalnog saveta onakav kakav oni žele da on bude.