CeSID: Mladi u Subotici se osećaju bezbedno

Na okruglom stolu “Mladi i bezbednost” koji je organizovao Centar za slobodne izbore i demokratiju, predstavljeni su rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je tokom septembra 2022. godine izvršeno na reprezentativnom uzorku od 200 mladih ljudi u Subotici, starosti do 30 godina.

Istraživanje je pokazalo da se veći procenat mladih oseća bezbedno nego nebezbedno, a na pitanje o osećaju lične bezbednosti, međutim najveći procenat, njih 29 odsto je odgovorilo da je ravodušno prema toj temi. Istraživanje pokazuje da se osećaj bezbednosti mladih povećava što su bliže svom ličnom prostoru, dok se nebezbednost povećava sa napuštanjem svog doma i ono je najmanje kada se govori o bezbednosti na nivou Srbije.

Prosečna ocena bezbednosti u Subotici je 3,4 od maksimalnih 5, dok, kada je reč o institucijama, mladi veruju da bezbednosti najviše doprinose i da najviše mogu da doprinesu ustanove obrazovanja i policija, međutim, mladi ne veruju da Narodna skupština i lokalna vlast u Subotici dovoljno rade na bezbednosti. Na pitanje u koga najviše veruju da ih može zaštititi, smatraju da su sami sebi najbolja zaštita, a kada je reč o osobama za koje oni misle da su najdiskriminisanije u Srbiji, na prvo mesto su stavili osobe sa invaliditetom, potom mlade, dok se se na trećem mestu našle žene.

Tema istraživanja je bila ispitivanje mladih u multietničkim sredinama, a do sada je osim u Subotici ono sprovedeno u Novom Pazaru i Bujanovcu. Prema rečima Bojana Klačara, izvršnog direktora CESID-a, u svim tim sredinama istraživanje je urađeno na reprezentativnim uzorcima mladih koji nisu stariji od 30 godina, sa ciljem prikupljanja njihovog mišljenja o stanju bezbednosti u multietničkim sredinama i analize stanja u lokalnim zajednicama, u pogledu strateških dokumenata i načina na koji se lokalne vlasti bore da podignu bezbednost na viši nivo.

“Cilj je bio da analiziramo kako pojedinačni gradovi formiraju omladinske i bezbednosne politike na lokalnom niovu, a ono što se nama u Subotici činilo zanimljivo jeste zapravo da postoji veliki prostor da se unaprede i institucionalni kapaciteti i kapaciteti na nivou strateških dokumenata, dakle postoji prostor da se možda napravi neki Savet za bezbednost mladih, postoje institucije koje bi možda mogle da rade na jačanju tih kapaciteta kao što je Kancelarija za mlade. Može da se razmisli i o izradi novog Lokalnog akcionog plana za mlade koji je istekao, takođe imajući u vidu da su se Romi pokazali kao zajednica koja se percipira manje bezbednom u Subotici, ali i u drugim gradovima, verovatno je vreme za razmišljanje i o promeni strateških dokumenata, prvenstveno Lokalnog akcionog plana za Rome”, rekao je Klačar.

Žofija Hulo, socijalni omladinski radnik smatra da je veoma važno što se ovo istraživanje sprovelo upravo u Subotici, kako bi se podstaklo razmišljanje o rešavanju problema bezbednosti.

“Jako je loše to što se mladi ne osećaju bezbedno na ulicama i što ne znaju šta je zavisnost od narkotika ili slično. Tužno je što u školama ne možemo da pričamo o tome i da organizujemo tribine o prevenciji narkotika, što u Subotici ne postoji Omladinski centar ili klub. Ja mislim da bi postojanje jednog takvog centra bilo jedno od najboljih rešenja i važno je da ove teme ne budu tabu”, dodala je Hulo.

Istraživanje je podržala misija OEBS-a u našoj zemlji, a izvršeno je u okviru projekta “Konsolidovanje procesa demokratizacije u sektoru bezbednosti u Republici Srbiji”.