Broj divljih deponija značajno smanjen, neophodna edukacija građana o primarnoj selekciji otpada

Dobijanjem dozvole za rad preduzeća “Regionalna deponija doo” i brojnim aktivnostima na smanjenju broja nelegalnih deponija, urađeno je mnogo na očuvanju životne sredine i zaštićenih prirodnih dobara, međutim ono na čemu još uvek treba da se radi je podizanje svesti građana o značaju primarne selekcije otpada odmah na mestu njegovog nastanka, zaključeno je na Panel diskusiji „Stanje i izazovi (sa otpadom) zaštićenih prirodnih dobara“, koja je održana u utorak, 22. novembra na Otvorenom univerzitetu.

Kako objašnjava Žika Reh, šef Službe za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, direktna veza zaštićenih područja i otpada proizilazi iz momenta kada je odlučeno da se nesanitarna deponija formira u koritu Palićkog jezera, tako da je godinama i decenijama otpad bio u direktnom kontaktu sa samim zaštićenim područjem. On je izrazio nadu da se sada, kada je Regionalna deponija dobila dozvolu za rad i izrađen je projekat sanacije i remedijacije nesanitarne deponije, ova priča bliži kraju, kako bi se mogle realizovati druge aktivnosti vezane za zaštićena područja i posetioce, kako bi se dobila jedna druga dimenzija tih predela.

“Oni su nešto o čemu se sada sve više priča i ljudi su shvatili koliko je važna veza sa prirodom, a samim tim i mi ćemo bolje moći da shvatimo koje su naše prednosti kao Grada, što smo okruženi sa takvim područjima. Ono što je i dalje veliki problem je samo upravljanje otpadom, jer imamo praksu nelegalnog deponovanja. Ako se vratimo nekoliko decenija unazad, svo upravljanje otpadom je bilo nesanitarno i nelegalno jer nije postojao pravi i održiv način da se to smeće zbrine, međutim ostaje praksa odlaganja na mestima gde to nije dozvoljeno, iako trendovi nisu tako loši. Mi smo sa 53 divlje deponije došli na nekih 19 ili 20 lokacija i to je jako dobro, međutim ono što nije dobro je da uprkos tim merama koje Grad preduzima na sprečavanju stvaranja nesanitarnih deponija, ta praksa se i dalje nastavlja. Izuzetno je važno da u životnoj sredini imamo saradnju sa civilnim sektorom, jer iako je uloga Lokalne samouprave da obezbedi infrastrukturu, lokalne propise i neki kostur za dobro upravljanje životnom sredinom, mi to ne možemo da uradimo bez podrške šire javnosti i građana”, rekao je Reh.

Prema rečima Snježane Mitrović, rukovodioca Regionalnog Arhus centra, uloga udruženja građana je prepoznata i zabeležena u mnogim dokumentima koji su vezani za upravljanje otpadom, a ukoliko se osvrnemo unazad petnaest godina kada je formirana Regionalna deponija, sprovedene su brojne aktivnosti, od čišćenja Kelebijske i ostalih okolnih subotičkih šuma, dok su različite ekološke organizacije imale aktivnosti u cilju prikupljanja sekundarnih sirovina, a održani su i razni okrugli stolovi i panel diskusije u cilju jačanja ekološke svesti naših sugrađana.

“Međutim, ono što nama nedostaje jeste da se posle toliko godina počne razmišljati šta je sa realizacijom. Neophodno nam je da se u domaćinstvima počne sa primarnom selekcijom, odnosno razvrstavanjem otpada na mestu nastanka, to su one plave, zelene i žute kante, odnosno kontejneri koji se trebaju postavljati u zgradama. Mi smo kao udruženje imali pilot projekte, na Radijalcu je bio postavljen jedan montažni objekat koji je nakon određenog vremena devastiran, dakle to je nadležnima nešto što treba da pokaže da se ne radi tako, nego da se kao u nekim razvijenim zemljama osmisli kako kontejneri mogu da se postave ispred zgrada ili unutar njih. Udruženja građana imaju ulogu da informišu i edukuju, ali da bi došli do toga mora se razviti ona najznačajnija karika, a to je razvrstavanje otpada na mestu nastanka i mi čekamo te kante kako bi krenuli u neku veću aktivnost”, dodala je naša sagovornica.

Sandra Čokić Reh, rukovodilac sektora zaštite prirode u JP “Palić – Ludaš”, naglasila je da Grad Subotica može da se pohvali sa jako velikom površinom zaštićenih područja, jer se preko 14 odsto površine grada nalazi pod nekim oblikom zaštite.

“Budući da je to jako velika površina, jako je teško i kontrolisati u smislu otpada i uopšte bacanja smeća, odnosno odlaganja otpada različitog tipa. Konkretno na našim zaštićenim područjima postoji određena fluktuacija, u smislu količine smeća koja se pojavljuje, konkretno svake godine kada dođe zima jasnije se vidi koje su to količine, pogotovo u pograničnom delu su jako velike količine smeća koje pratimo, a primećen je i određeni porast količine otpada, a sve to može da se dovede u vezu sa količinom ambalaže i svega ostalog što se u poslednje vreme znatno više koristi u odnosu na prošlost. JP “Palić – Ludaš” kao upravljač dobija određena sredstva od Grada, Ministarstva, Autonomne pokrajine Vojvodine za uklanjanje smeća, ali to su vrlo mala sredstva i uglavnom su usmerena na staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, tako da se mi više bavimo uklanjanjem smeća i otpada i nečega što onemogućava rast i život strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta i ugrožava staništa, a komunalni otpad je nešto što je veliki problem i na globalnom nivou, međutim nismo u tom smislu kapacitet da ga uklanjamo”.

Organizator Panel diskusije bilo je subotičko Udruženje TERRA’S, u saradnji sa Regionalnim Arhus centrom Otvorenog univerziteta putem istoimenog projekta koji je podržan od strane Lokalne samouprave.