Krpelji – male životinje koje prouzrokuju velike zdravstvene probleme

Proleće nam je osim lepog vremena donelo još jednu uobičajenu pojavu, a to su krpelji. Sićušne životinje nalik pauku aktivne su u prirodi od aprila pa sve do novembra, a osim kod ljudi, ukoliko su zaraženi, zdravstvene probleme mogu da izazovu i kod naših kućnih ljubimaca.

Najčešće oboljenje koje krpelji prenose na ljude je tzv. Lajmska bolest koju uzrokuje bakterija Borelija burgdorferi, a može da bude zaražen i sa virusom koji je izazivač zapaljenja mozga, odnosno krpeljskog encefalitisa, što se na sreću na našem podneblju ne beleži, objašnjava dr Nebojša Bohucki, epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje. Prema njegovim rečima, ukoliko uočimo krpelja treba odmah da ga uklonimo. Već se decenijama govori na koji način to možemo učiniti i dovoljne su svega dve stvari, pinceta i strpljenje. Dakle, uhvatimo krpelja što bliže koži i polako ga izvlačimo napolje, nebitno u kojem pravcu to radimo. Ukoliko ipak jedan deo krpelja ostane u telu, neophodno je da izvadimo i taj deo, naglašava Bohucki. On savetuje da mesto gde se nalazio krpelj treba posmatrati oko 32 dana, što predstavlja period inkubacije za prvi stadijum Lajmske bolesti, a ukoliko uočimo crvenilo koje postepeno raste i u centru bledi sve do dimenzija od nekih 25 centimetara, pa čak i pola metra, ukoliko je krpelj bio na leđima, tada obavezno treba da se obratimo lekaru koji će sprovesti odgovarajuću dijagnostiku i započeti lečenje. Ukoliko smo se javili u prvoj fazi bolesti, tada je uz primenu antibiotika izlečenje u sto odsto slučajeva. Problem nastaje ukoliko se ne javimo lekaru ili ne razmišljamo da je to specifično crvenilo kao posledica bakterije Borelia burgdorferi, jer crvenilo će proći nakon određenog perioda, međutim nakon nekoliko meseci nastaju sistemske manifestacije. Pre svega može da bude zahvaćen nervni sistem ili zglobovi i tada ni sam lekar ne zna o čemu se radi. Može da leči osobu od reumatske, neurološke bolesti i slično, a u osnovi reč je o infektivnom oboljenju koja se leči antibioticima, ističe dr Bohucki i dodaje da pre odlaska u prirodu sa sobom ponesemo tzv. repelente, materije koje se nanose na odeću ili kožu kako bi odbili krpelje. Za boravak u prirodi preporuka je da se oblači garderoba dugih rukava i nogavica i da se po povratku iz prirode obavezno pregleda telo.
Određene bolesti krpelji mogu da prenesu i na naše kućne ljubimce. Veterinar Mario Tikvicki za nedeljnik Subotica danas ističe da krpeljima pogoduje toplije vreme, a ove godine imajući u vidu da zima nije bila hladna i da smo imali malo snega, vremenske prilike su pogodovale njihovoj pojavi. Kako proleće sve više odmiče naši kućni ljubimci imaju problema sa ovim malim napastima. Kao što što znamo nisu svi krpelji zaraženi, ali prema nekim statistikama oko 30 odsto krpelja u prirodi je zaraženo tim uzročnicima koji mogu da izazovu bolest. Kod ljudi je to Lajmska bolest, dok je to kod pasa tzv. Babezioza – piroplazmoza. Postoje još neke druge bolesti, ali ova navedena je negde najrasprostranjenija. Mario Tikvicki naglašava da ono što vlasnici najčešće primete kada je reč o prisustvu krpelja kod životinje su neraspoloženje, apatičnost, odsustvo volje za igru, nedostatak apetita, a u nekim slučajevima dolazi do pojave tamnije mokraće. Boja može da varira od boje tamnog piva do crvenog vina, ali to je već stanje koje zahteva hitnu posetu veterinaru. U kasnijim fazama bolesti može da se javi i žutica, takvi pacijenti moraju nakon dijagnostike biti podvrgnuti adekvatnoj terapiji koja uključuje i infuzione rastvore, a ukoliko je kod životinje izražena malokrvnost vrši se i transfuzija. Mi na osnovu krvne slike procenjujemo da li životinja mora dobiti transfuziju ili je dovoljna samo infuzija i ostali propratni lekovi.

Naš sagovornik navodi da vlasnici kada primete krpelja na koži ili dlaki svog kućnog ljubimca mogu da se jave veterinaru, ili da sami pokušaju da ga odstrane. Krpelj se obično vadi tako što se nežno uhvati, ne treba ga stiskati da ne bi slučajno pukao i kako sadržaj ne bi iscureo preko te rilice dalje u krvotok i suprotno kretanju kazaljke na satu se na neki način izvuče iz kože. Moram da napomenem da ukoliko pri vađenju deo krpelja ostane u koži, vlasnici ne treba da se brinu jer će organizam to sam odbaciti. To je puno bezbolnije nego da je čitav krpelj što duže zakačen na koži psa. Da do ovakvih situacija ne bi došlo, veterinari preporučuju preventivnu zaštitu u vidu ogrlica, tableta ili tečnosti koja se nanosi na kožu životinje. Ogrlice imaju dejstvo nekih 7-8 meseci, dakle vlasnici ne moraju da često razmišljaju o njima, ali ogrlice su opet prisutne na vratu i psi koji su fizički aktivni mogu da je zakače za neku granu ili slično i da se ona pokida. Što se tiče drugih vrsta preparata, tu su tablete koje se daju na mesečnom ili tromesečnom nivou, a tu su i tzv. “spot on” preparati, reč je o kapima koje se nakapaju direktno na kožu životinje na nekoliko mesta. Ovi preparati imaju najkraće dejstvo, jesu najjeftiniji i svako neko kvašenje dovodi do smanjenja zaštite. Mario Tikvicki savetuje da prilikom sagledavanja odnosa cene i kvaliteta preparata treba naći balans, u smislu da odaberemo način koji će najduže naše ljubimce da štiti od krpelja. Moram da kažem da tokom ovih toplijih dana nisu samo krpelji pretnja našim ljubimcima, već i komarci i ne treba zaboraviti bolest srčanog crva kod pasa koju prenosi upravo komarci, tako da i ovde veliku ulogu igra zaštita. Savetujem da vlasnici posle svake šetnje detaljno pregledaju svog ljubimca, pogotovo kod dugodlakih životinja, jer mesta na kojima se krpelji najčešće mogu sresti su glava (oko ušiju), vrat, ispod pazuha i na nogama.

Krpelji su uzročnici više oboljenja kod pasa, a to su Babezioza, Erlihioza, Anaplazmoza i Borelioza, koja kada krpelj da tako kažem “ubaci” u krvotok životinje, počinju da napadaju crvena krvna zrnca i uništavaju ih, odakle potiče i ta malokrvnost kod životinje. Međutim kada je infekcija uzročnicima velika, može doći doći do ozbiljne anemije i gubitaka eritrocita, dok je kod pojave žutice lečenje neizvesnije. Svakako da ne treba dozvoliti da dođe do dužeg čekanja u odlasku kod veterinara, jer takvi pacijenti su u većem riziku da im prognoza oporavka bude lošija.

Svi kućni ljubimci su na meti krpelja, naravno da su na našem podneblju najzastupljeniji psi i mačke i samim tim su i najizloženiji, a svakako da ne treba da zaboravimo ni kuniće i druge kućne ljubimce. Imali smo slučajeve da vlasnik u dvorištu nema trave ili drveća, a njegov pas je zakačio krpelja. Jednostavno vetar kada duva on može da ga donese. Dovoljno je da je jedan krpelj zakačen i da dođe do zaražavanja. Mi u našoj ambulanti smo imali slučaj da smo sa jednog psa skinuli 70 krpelja, a životinji nije bilo ništa, ali je bilo i situacija kada je pas imao jednog krpelja koji je bio koban.