Međunarodna izložba pasa „CACIB 2023“ 18. juna na Kelebiji

Međunarodna izložba pasa svih rasa „CACIB 2023“, održaće se u nedelju, 18. juna po 23. put na Ergeli Kelebija, u organizaciji Kinološkog društva Subotice. Ljubitelji pasa imaće priliku da na jednom mestu vide oko 500 pasa u više od 100 rasa, koje će ocenjivati međunarodne i domaće sudije.

Marta Šipoš, predsednica Kinološkog društva Subotice, ističe da i ove godine očekuju veliki broj izlagača. “Uglavnom bude dosta dobermana, nemačkih ovčara, u poslednje vreme su veoma popularne pudle i rase koje pripadaju devetoj FCI grupi, a to su psi za pratnju i razonodu, zatim tu su čivave, francuski buldog, pekinezeri, tako da je pomenuta grupa negde i najbrojnija na izložbi. Do pre par godina su to bili radni psi i psi koji pripadaju drugoj FCI grupi, a do te promene je verovatno došlo zbog toga što veliki broj ljudi koji žive u stanovima drže pse manjeg rasta i mislim da je verovatno to razlog takvog trenda da su ti psi za razonodu i pratnju u sve većem broju”. Na izložbu mogu da se prijave svi koji imaju psa, a jedini uslov je da pas poseduje rodovnik koji je priznat od strane Međunarodne kinološke federacije (FCI).

“To kažem zbog toga zato što se pojavljuju, mada ne u velikom broju, psi koji su recimo u Rusiji, dakle izdaju se rodovnici koji nisu priznati od strane te međunarodne organizacije, a to nisu ni priznate rase i one se po bojama mogu prepoznati, na primer francuski buldog koji je plave boje, pegav, međutim ti psi se prodaju za vrlo veliki novac. Takođe, pas mora da bude vakcinisan protiv besnila i mora biti čipovan, to je osnovno i na ulazu u ergelu postojaće dežurna veterinarska služba koja će kontrolisati knjižice i svi oni koji nemaju knjižicu ili nisu vakcinisani ne mogu učestvovati. Zainteresovani se mogu prijaviti preko onlajn prijave koja se nalazi na sajtu i Fejsbuk stranici Kinološkog društva Subotice, a mogu doći i u prostorije društva u Ulici Petefi Šandora svaki radni dan od 16 do 18 časova”, dodaje naša sagovornica. Izložba počinje u 10 časova, a svi oni koji imaju prijavljenog psa treba do tog vremena da stignu na ergelu. “Uvođenje pasa počinje već posle 07 sati, dakle svako pronađe svoj ring, a pored izlagača mi očekujemo i veliki broj posetilaca. Ocenjivanje pasa traje do oko 14 časova, nakon čega kreće onaj, da kažemo, najlepši deo izložbe, tzv. Best In šou, gde se uvode svi pobednici po rasama, nakon čega će uslediti dodela pehara. Izložba za posetioce je otvorena od 11 časova, a ulaz je simboličan i plaća se 100 dinara”. Očekuje se dolazak izlagača kako iz Srbije, tako i iz inostranstva, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Poljske, Slovačke, ali i iz udaljenijih zemalja, jer kako Marta Šipoš ističe, danas su sve popularniji tzv. „hendleri“ koji se profesionalno bave izlaganjem pasa i ukoliko neko ima mogućnosti i može da plati tu osobu, nema obavezu da bude prisutan na izložbi i na taj način vlasnički pas ide na svojevrsnu turneju, posećujući zemlje u kojima pokupi nagrade. “Ova izložba za izlagače je dosta važna, jer psi koji se uglavnom izlažu na međunarodnim izložbama, dobijaju kandidaturu za titulu šampiona i ona je u svakom slučaju vrednija od nacionalnog šampiona i samim tim bi ti psi trebali da se mogu prodati po nekoj višoj ceni, barem odgajivači to tako gledaju”.

Međutim, Marta Šipoš ističe da kinologija i pored ovakve i sličnih izložbi nije na zavidnom nivou, ali dodaje da ima jako puno ljudi koji vole svoje pse i napominje da nije bitno da pas ima rodovnik, već da ga vlasnik voli i da može da mu priušti sve što mu je potrebno, ali da ukoliko planira da se bavi kinologijom, onda mora ozbiljno da pogleda odgajivače, da se raspita odakle može da uzme psa, jer najbolje je izabrati psa kod nekih odgajivača koji su kroz godine rada stekli određenu reputaciju. “Kod takvih odgajivača su uvek i skuplji psi, ali je i kvalitet tih pasa puno bolji od onih koji se jednom izvedu na izložbu. Ima odgajivača koji se iz hobija bave kinologijom, a ima i onih koji se time bave profesionalno, e sad ko se opredeli za to da se bavi profesionalno, to će verovatno biti i registrovana odgajivačnica u Ministarstvu poljoprivrede i na taj način je to i neki izvor prihoda. Ima ljudi koji se okreću ka tome, ali moram da kažem da nije stvar samo da se registruju, već je potrebno da vlasnik svoje pse vodi na izložbe, da stekne reputaciju da bi mogao da proda tog psa kojeg odgaja i da to finansijski može da se isplati. Kinološko društvo ima oko 40 članova, ali to ne znači da u našem gradu nema puno više odgajivača. Naši članovi su oni odgajivači koji samo vade rodovnik, a imate i onih koji to ne rade i po znatno manjim cenama prodaju pse. Nažalost postoje i tzv. štanceri koji imaju veliki broj pasa i to su maltene fabrike pasa, ali takvi psi se pretežno prodaju u inostranstvu”.

***

Ima dosta odgajivača koji se bave kinologijom, imaju psa i vole da idu na izložbe, imaju mogućnosti, a ono sa čim treba da budemo „na čisto“ je da imati psa i držati ga onako kako treba nije jeftina stvar. Nije samo poenta hraniti psa, nego treba godišnje da dobije vakcinu protiv virusnih bolesti, besnila i to su samo neke osnovne stvari, da ne pričamo o tome da nam se pas razboli, odnosno da to uopšte ne uzimamo u obzir, nego samo te osnovne vakcinacije, jer pored toga nažalost postoji veliki broj parazita, krpelja, buva, srčani crv, od čega moramo zaštititi psa i to su mesečno zaista veliki troškovi.

***

Ljudi uglavnom nekada putuju i po 200 ili 300 kilometara da bi prisustvovali nekoj izložbi, tu jako puno znači i to ko su sudije koje se pozivaju na izložbu. Mi uvek gledamo da budu i naše domaće sudije, ali naravno da bude i međunarodnih i to uvek treba da se gleda da je neko ko ide po drugim izložbama u drugim zemljama i da to budu ljudi koji se razumeju u rase pasa.

***

Ukoliko neko želi da se bavi kinologijom bitno je da ima psa, a uvek kada se on kupuje treba da se pogleda da li on ima rodovnik, ustvari roditelji od pasa koji će se kupiti treba isti da poseduju, da bi se kasnije za leglo koje je došlo na svet takođe mogli izvaditi rodovnici. Ukoliko jedan od roditelja nema rodovnik ili nisu ocenjeni na izložbi, onda štene uopšte ne može da dobije isti.

***

Broj odgajivača se iz godine u godinu smanjuje u Subotici, a nekada je naše društvo brojalo i do 130 članova. Mislim da je sve to zbog toga što se psi trenutno ne mogu prodati po nekim cenama i onda se ljudi više ne okreću tome da se bave odgojem pasa.