Treća nedelja septembra – nedelja borbe protiv tuberkuloze i plućnih bolesti

Nedelja borbe protiv tuberkuloze i plućnih bolesti je prilika da se razgovara o tuberkulozi, jer ona ne pripada samo prošlosti kako se možda veruje, kao i da se razgovara o plućnim bolestima koje u celom svetu zauzimaju značajno mesto u oboljevanju i umiranju stanovništva. Tuberkuloza je zarazna bolest od koje se nekada masovno oboljevalo i umiralo, ali koja ponovo ima globalan trend porasta, i koja u našem vremenu briše granice između ekonomski nerazvijenih i razvijenih država sveta. Ova bolest je, kao i druge bolesti organa za disanje, usko povezana sa nekim navikama osobe i određenim uticajima iz životne i radne sredine.

Bolesti organa za disanje, i plućne bolesti, su svuda u svetu i kod nas veoma česte kao uzrok oboljevanja i umiranja stanovništva, bilo da su akutne ili hronične, a nisu specifično povezane sa uzrastom ili polom. Odsustvovanje sa posla (apsentizam) je zbog toga veoma česta pojava, pa predstavlja ne samo značajan zdravstveni već i zajednički ekonomski problem. Izražena je, i kod ovih bolesti, visoka povezanost oboljevanja sa faktorima ili uticajima koji dolaze iz životne i radne sredine, a na koje možemo u određenoj meri uticati kao pojedinci i kao zajednica. Zagađenje vazduha (industrija, saobraćaj) ima za posledicu povećavanje učestalosti bolesti disajnih puteva počev od banalnih infekcija, zatim bronhitisa, alergije, astme, raka pluća, dušnika, a posledice su i smanjivanje imuniteta kao i zaostajanje u psihofizičkom razvoju kod dece.

Upotreba duvana i život u duvanskom dimu najvažniji su faktori koji utiču na nastanak raka pluća i dušnika, ali se ne smeju zaboravljati ni određeni poslovi kao što je asfaltiranje puteva (katran) ili rad u rudnicima, kao i neka druga zanimanja. U tom smislu najvažnije je sveukupno i dugoročno delovanje unutar zajednice radi stalnog smanjivanja upotrebe duvana kod našeg stanovništva. Jasne poruke treba uputiti svima, pogotovo mladima: „upotreba duvana više nigde nije u modi“, i „ne stvarajte naviku koja ruši zdravlje“. Podizanjem nivoa svesti ukupne javnosti o duvanskom dimu kao značajnom faktoru rizika za nastanak velikog broja akutnih i hroničnih bolesti različitih sistema i organa radi se i na sprečavanju izloženosti duvanskom dimu („pasivno pušenje“) svih osoba – pogotovo nerođene dece, beba, dece, omladine, starijih i hronično obolelih osoba. Cilj je postići život oslobođen rizika od duvana i duvanskog dima za što veći broj ljudi. Upotreba duvana i život u duvanskom dimu najvažniji su, ali ne i jedini, faktori koji utiču na nastanak raka pluća i dušnika, a to je najučestalija pojedinačna dijagnoza u mortalitetu (umiranju) stanovništva u svetu i kod nas.

Rak pluća i dušnika ima visoku smrtnost (letalitet) u vremenu visoko razvijene medicine. Kasno daje simptome i vrlo često se otkriva kada je već metastazirao. Relativno često se događa da se konstatuje tumor mozga, a zatim se dijagnostičkim postupcima utvrdi da je to metastaza primarnog raka pluća. Ove činjenice nikako ne treba zanemarivati i treba ih stalno isticati. Jedan od najboljih načina sprečavanja nastanka rak pluća i dušnika, odnosno primarna prevencija, podrazumeva život oslobođen rizika delovanja duvanskog dima, katrana i još nekih drugih hemijskih supstanci. Kada se razgovara o primarnoj prevenciji tuberkuloze, plućnih ali i mnogih drugih bolesti treba naglašavati da se uspeh postiže istovremenim delovanjem u dva pravca, kako osobe tako i organizovane zajednice. Jedan pravac je delovanje na spoljašnje (promenljive) faktore rizika u smislu njihovog smanjivanja ili uklanjanja u potpunosti iz životne i radne sredine. Drugi pravac je integrisana promocija zdravlja na širokoj osnovi koja bi trebala da obezbedi svakoj osobi veću kontrolu nad sopstvenim zdravljem. Izgraditi zdrav način života i negovati navike koje su u korist zdravlja to nam je osnovni cilj i na putu ka njemu smanjivaćemo – svi zajedno – stope oboljevanja i umiranja od onih bolesti na čiji je nastanak moguće uticati.