Svetski dan dece obolele od raka – 15. februar

Svetski dan dece obolele od raka, 15. februar, ustanovljen je 2002. godine na inicijativu Međunarodne konfederacije Udruženja roditelja dece obolele od raka, a danas se obeležava u više od 85 zemalja širom sveta. U Srbiji su prva udruženja roditelja dece obolele od maligne bolesti, odnosno raka, počela sa radom početkom 90-ih godina prošlog veka.

Svetski dan dece obolele od raka je 2013. godine u našoj zemlji postao deo nacionalnog Kalendara javnog zdravlja. Ovaj međunarodni dan obeležava se svake godine u cilju edukacije i efikasnog sprovođenja svih mera koje će omogućiti ranu dijagnostiku, odgovarajuću terapiju, rehabilitaciju i bolji kvalitet života dece obolele od malignih tumora ili raka. Svake godine u svetu oboli više od 160.000 i više od 90.000 dece premine od maligne bolesti.

Rak u dečjem uzrastu čini od 0,4 do 4% svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta. Najveće učešće u strukturi oboljevanja beleži se u Africi, 4%, uglavnom zbog razlika u starosnoj strukturi i očekivane dužine trajanja života na rođenju. U Srbiji je to učešće oko 0,7%. Prosečno se otkriva svake godine više od 300 obolele dece od neke maligne bolesti, oba pola i uzrasta od 0 do 19 godina. Kao i u većini zemalja u razvoju i u Srbiji je gotovo 2/3 novoobolele dece (63,4%) uzrasta do 15 godina. Tri grupe oboljenja: leukemije, tumori mozga i limfomi, su najučestalije maligne bolesti u dečjem uzrastu. Ove tri lokalizacije čine približno polovinu svih malignih bolesti dečjeg uzrasta. Leukemije su najčešće maligne bolesti i u strukturi oboljevanja u uzrastu do 15 godina čine oko 30%, zatim slede tumori mozga sa oko 11% i limfomi sa približno 6%. U dečjem uzrastu često se otkrivaju tumori bubrega i kostiju. Uprkos dobrim rezultatima lečenja, maligne bolesti su čak i u razvijenim zemljama i dalje drugi po učestalosti uzrok smrtnosti dece uzrasta 0 do 14 godina, odmah iza povreda. U skladu sa savremenim medicinskim dostignućima, buduća istraživanja usmerena u pravcu etiologije malignih tumora kod dece svuda u svetu će omogućiti ne samo uspešnije sprovođenje preventivnih mera, već bržu i efikasniju ranu dijagnostiku, primenu standardne terapije i samim time izlečenje ili duže preživljavanje dece obolele od raka.

Sagledavajući značaj zaštite i unapređenja zdravlja jedne od najosetljivijih grupa stanovništva naša zemlja se aktivno uključuje u obeležavanje ovog važnog datuma iz međunarodnog Kalendara javnog zdravlja. Najvažniji zadatak kako zdravstvenih radnika tako i šire društvene zajednice jeste edukacija dece, adolescenata i njihovih roditelja u pogledu prevencije malignih bolesti prvenstveno sticanjem životnih navika koje su u korist zdravlja.                                    

Sledeći simpotomi, mogu ukazati na razvoj raka u detinjstvu:                                                                                               • Bela tačka u oku, pojava nove razrokosti, slepilo, ispupčena očna jabučica;

• Čvorić u abdomenu / karlici, na glavi ili vratu, u udovima, testisima, žlezdama;

• Neobjašnjivo trajanje temperature, preko 2 nedelje;

• Gubitak težine, bledilo, umor, lako dobijanje modrica ili krvarenje;

• Bolovi u kostima, zglobovima, leđima i lako nastajanje preloma;

• Neurološki znaci: promene ili pogoršanje tokom šetnje, gubitak ravnoteže ili govora, regresija;

• Glavobolja duže od dve nedelje, sa ili bez povraćanja, uvećanje glave.                                                      Roditelji koji primete bilo koji od ovih simptoma treba odmah da odvedu svoje dete kod lekara na pregled, ili kod određenog specijaliste radi konsultacija. Ponekad se dešava da to bude od vitalnog značaja i zbog toga je važno ne gubiti vreme.