NSPRV: Između sindikata i Ministarstva prosvete je ubijen socijalni dijalog

Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Vojvodine smatra da su izmene i dopune Zakona u oblasti obrazovanja, koje su donete bez prethodne konsultacije sa zaposlenima u obrazovanju ubijanje socijalnog dijaloga koje traje već nekoliko godina i koje je dovelo do toga da se prosvetni sindikati ignorišu, kada se radi o izmenama tako važnih zakonskih rešenja.

Dušan Kokot, predsednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine naglašava da izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i Zakona o osnovnom obrazovanju za grad Suboticu i okolna mesta mogu biti pogubne, jer se stvara mogućnost uvođenja kombinovanih odeljenja i u višim razredima osnovnih škola. “U manjim sredinama postoji kombinovana nastava od prvog do četvrtog razreda, jer ukoliko ima manje dece razredi se spajaju u dva ili četiri odeljenja. Ono što je problem kada dolazimo do viših razreda je gotovo nemogućnost da se takva nastava organizuje i to je jedan od problema zašto se takvi zakoni donose bez kosultacija sa onima koji treba da provode ta rešenja.”

Kokot se dotakao i teme zabrane zapošljavanja koja traje poslednjih šest – sedam godina, a koja je kako ističe, prethodnih godina donekle liberalizovana. Predstavnici sindikata su u taj proces ušli 2015. godine i zahvaljujući radu sindikalnih organizacija smanjen je broj izvršilaca u ustanovama obrazovanja za 20.000 zaposlenih. “Znači mi smo uspeli da napravimo uštede sistemu, tako što smo napravili mehanizme da ljudi koji imaju nepunu normu da je dopune pre nego što uključujemo nove ljude u sistem. Nekih 80.000 normi ima u Srbiji, idealno bi bilo da imamo isto toliko izvršilaca, ali i sa ovom cifrom sa kojom se danas barata to je oko 100.000 ljudi što je optimalno. Sada kada su se otvorili konkursi za upražnjena radna mesta, na koje nije bilo moguće izvršiti preuzimanje, jer nije bilo kadra koji aplicira i kada otvaramo prostor za novo zapošljavanje, država na jedan besraman način donosi jednu takvu meru koja će zapravo da proizvede nove tehnološke viškove, sada kada smo sistem uredili. Čini se da država u poslednjih desetak godina ne zna kuda treba i hoće da ide i imamo konstantna lutanja” objašnjava Kokot.

On ocenjuje da je država na obrazovanje uvek gledala kao na trošak, a ne investiciju, što smatra jednom poražavajućom situacijom, jer prosveta proizvodi nešto što je najsavršeniji oblik, a to su ljudi. “U proteklih mesec dana nekoliko sindikalnih udruženja je učestvovalo u štrajku i obustavi rada i to je zapravo pokazatelj kakvo je stanje među prosvetnim radnicima, da smo poniženi i povređeni da nismo konsultovani za stvari za koje smo plaćeni. Dok se neke ozbiljne promene ne dese i na nivou Vlade i Ministarstva prosvete, nemoguće je da će bilo koji od ovih problema biti rešen, već će se samo gomilati. Naš sindikat nije učestvovao u štrajku jer nemoguće je tražiti od raspuštene skupštine da menja neki Zakon, a od ministarstva koje je u tehničkom mandatu da donosi predloge izmene Zakona”, dodao je Kokot.

Na konferenciji za medije govorilo se i o sudskim postupcima koji se trenutno vode pred sudovima u Vojvodini, a reč je, kako su naglasili predstavnici Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika u Vojvodini, o milijardama dinara za koje su oštećeni zaposleni u prosveti koji primaju minimalne zarade, međutim poslednjih meseci se vrše pritisci na zaposlene da izbegavaju takve vrste borbe.  “Ako mi danas imamo spremačice kojima je zakinut regres i topli obrok i ako je to na godišnjem nivou nekih 250.000 dinara, odakle pravo bilo kome da vrši pritisak na zaposlene da ne ostvare svoje pravo koje mu je država uskratila. U minimalnoj zaradi ne sme da bude sadržan ni jedan dodatak kako Zakon i Uredba o koeficijentima kaže, da je nama regres i topli obrok svima u koeficijentu, postavlja se pitanje gde je to u zaradama onih koji dobijaju minimalac”, pitaju se u sindikatu.

Sudske postupke pokrenuli su i zaposleni koji su angažovani u okviru obrazovno – individualnog plana inkluzivnog rada sa osobama sa smetnjama u razvoju, jer im nisu isplaćeni dodaci na zaradu po tom osnovu. Prema rečima predstavnika sindikata, kada je 2011. godine uvedena inkuzivna nastava, smanjen je broj izvršilaca u specijalnim školama, a smanjila su se i izdvajanja po tom pitanju. “Sistem inkluzije u Srbiji izgleda kao jedan eksperiment, jer jedna ozbiljna država u te svrhe potroši milijarde da bi to zaista proizvodilo rezultat kada postoji ideja i plan, a država Srbija je smanjila izdavanja uvođenjem inkluzije”, navode u sindikatu.

Predsednica gradske organizacije Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika u Vojvodini Jelena Zejak, pozvala je sve članove da pokrenu sudski postupak bez bojazni da će, ukoliko isti ne bude završen u korist zaposlenog, on morati da plaća sudske troškove. “Mi ćemo se boriti koliko možemo, sve ostalo je na sindikatu i nikakvog rizika nema, ako ne bude u korist zaposlenog rešenje spora, garantuje se sa potpisom ugovora sindikalne organizacije sa advokatima”, objasnila je ona. U Subotici takvih procesa je trenutno preko stotinu.

Na konferenciji je bilo reči i o problemu stalnog zapošljavanja prosvetnih radnika koji rade na određeno vreme, a kojih prema procenama ima blizu 40 posto, a govorilo se i o važnosti uvođenja platnih razreda, odnosno srazmernog koeficijenta koji bi uspostavio balans između najniže i najviše stručne spreme u obrazovanju.