U muzici se nastavak obrazovanja bira srcem

U okviru obeležavanja 20 godina postojanja Odseka za tradicionalno pevanje u Muzičkoj školi, danas je održana prezentacija Studijskog programa za etnomuzikologiju Akademije muzičke umetnosti u Novom Sadu, a svi zainteresovani učenici završnih razreda imali su priliku da se upoznaju sa predmetima, teorijskim i praktičnim delom obrazovanja koji ovaj smer sa sobom nosi, kao i načinom školovanja u ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

Kako ističe doc. dr Vesna Ivkov, šef Katedre za muzikologiju i etnomuzikologiju, povod da mladi proučavaju, neguju i izvode tradicionalnu muziku je na ovim područjima velik, jer je Vojvodina multietnička sredina, gde se neguje tradicija preko dvadeset četiri naroda, a upravo određeni gradovi kao što su Subotica, Novi Sad, Kikinda, Pančevo, Zrenjanin, Sombor su uporišta gde se najmlađi kadar etnomuzikologa formira. “U Novom Sadu već 29 godina postoji Studijski program za etnomuzikologiju, odakle su upravo nastavnici subotičke Muzičke škole potekli. Nama je velika čast što možemo da pozovemo maturante da dođu na prijemni ispit, gde ih čeka mnogo perspektivnih godina studija, gde mogu sebe da oforme u ličnost profesionalnog etnomuzikologa. Mi formiramo kadar koji se zove Diplomirani teoretičar umetnosti koji se bavi proučavanjem muzičke tradicije narodnih pesama, igara, instrumentalnih narodnih melodija kao i muzičkih instrumenata, a sve u sklopu narodnih običaja. S tim u vezi, etnomuzikolozi imaju glavni predmet Etnomuzikologiju, ali i predmet Etnokoreologiju gde proučavaju narodne igre. Ono što je specifično za ovaj smer je da idu na terenska istraživanja odakle odabiraju određenu dokumentarnu građu koja je višestruko primenjiva kako u arhivske, tako i u edukativne, naučne i muzejske svrhe. Posao etnomuzikologa je zaista kompleksan, inspirativan ali i lep, a onaj ko stasa u profesionalnog, ima prilike da svoja saznanja i naučne rezultate plasira u inostranstvu putem simpozijuma ili naučnih radova”.

Julijana Baštić, master etnomuzikolog na Akademiji umetnosti u Novom Sadu sa studentima radi na praktičnom delu obrazovanja, koji se odnosi na tradicionalno sviranje i pevanje. “U okviru glavnog predmeta trudimo se da pored izučavanja teorijskog pristupa paralelno bude nekako prihvaćen i zastupljen i taj praktični deo. Naš smer je specifičan po tome da se kod nas svira tambura baš zbog našeg podneblja, tako da su svi studenti obavezni da sviraju taj instrument i da se upoznaju sa nekim tamburaškim instrumentom, tako da imamo i orkestar koji iz godine u godinu jako lepo funkcioniše i posebno mogu da napreduju oni koji dođu svršeni tamburaši iz muzičkih škola što se često i dešava, a onda zaista možemo da napredujemo. Uvek se desi da u generaciji studenata bude onih koji se prvi put susreću sa tim instrumentom i vrlo je inspirativno i zanimljivo raditi sa njima. Zastupljeno je i tradicionalno pevanje i na Kursu za etnokoreologiju takođe je pored teorije i prakse zastupljen deo koji se odnosi na izvođenje tradicionalnih plesova”. Imajući u vidu da je svoje muzičko obrazovanje stekla upravo na Akademiji umetnosti, Julijana Baštić savetuje mladima da kada su u situaciji da moraju da izaberu sledeći stepen obrazovanja, to rade srcem, jer je vrlo važno da prevlada taj emotivni impuls.

Akademija muzičke umetnosti u sledećoj akademskoj godini na ovaj studijski program primiće 8 studenata. Prijemni ispiti održaće se u junu mesecu, a svi zainteresovani informacije o datumu održavanja istog, prijavi kao i potrebnim predmetima koji se polažu mogu saznati na sajtu akademije. Prijemni ispit podrazumeva pismeni i usmeni oblik provere znanja, ispit iz klavira i solfeđa koji nije eliminatoran, kao i proveru znanja iz stranog jezika u vidu prevoda stručnog teksta na domaći jezik. Kako ističu u ovoj visokoškolskoj ustanovi, prijemni ispit je znatno olakšan u odnosu na prethodne godine.