SKOR promoviše književno stvaralaštvo i neguje pisanu reč

Naš sugrađanin Jasmin R. Ademović, radi kao carinski zastupnik, a dugi niz godina bavi se pisanjem poezije, napisao je više desetina pesama za koje je dobio nekoliko nagrada i pohvala, veći broj zahvalnica, kao i priznanja za unapređenje književnosti i kulture, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Učestvovao je na mnogobrojnim manifestacijama književnog i kulturnog sadržaja širom zemlje i inostranstva, a neretko se pojavljuje kao organizator i moderator istih. Od jula 2019. godine predsednik je subotičkog ogranka Saveza književnika u otadžbini i rasejanju (SKOR) čije je sedište u Novom Sadu.

Svoje prve književne korake napravio sam još u učeničkim danima. Poezijom se bavi i moj otac Ramit Ademović Ljubinjec, pa verujem da je potreba za književnim izražavanjem došla i zbog već usađene ljubavi prema književnosti, a naročito prema poeziji. Uglavnom pišem misaonu poeziju u kojoj se prožimaju različiti motivi, različite priče, raznolikih tema, najvažnije mi je da pesma ima i formu koju bi jedno autorsko delo trebalo da ima, ali i priču koju kazuje svaki novi stih. Vrlo retko pišem tematski, ali u trenutku inspiracije može i to da se desi. Ne preferiram niti jedan posebni stil, pišem onako kako u datom trenutku želim. Apsolutno ne postoje nikakve barijere, granice ili bilo kakva ograničenja. Što se tiče mog poetskog opusa, svakako bih izvojio metaforu, kojom se ubedljivo najviše koristim. Inspiracija je svuda oko nas, a moja dolazi iz različitih izvora. Kao inspiracija mogu poslužiti ljudi, događaji, prilike i neprilike, životinje itd. Uglavnom inspiraciju crpim iz momenta, odnosno datog trenutka, pa je često i tema mog poetskog kazivanja inspirisana trenutnim stanjem, tako da sam najviše pesama  napisao na upravo ovaj način. Takođe, inspiraciju možete crpeti i iz književnog stvaralaštva svetske književnosti, ali i od savremenih kolega po peru. Izvor inspiracije u mom slučaju je raznolik, svestran i ogleda se u onim sitnim momentima koji nam ustvari na kraju dana sačinjavaju život, ističe Jasmin R. Ademović i dodaje da iako još uvek nije objavio autorsko delo, da su njegove pesme zastupljene u drugim oblicima štampane, ali i elektronske forme, koje su se do sada pronašle u desetinama štampanih zajedničkih zbirki pesama, zajedničkim zbornicima, almanasima, zatim u dnevnim novinama, magazinima za kulturu, književnim časopisima, ali i na raznim vebsajtovima za kulturu i umetnost, kako u zemlji, tako i širom inostranstva, da je njegova poezija prevođena na više od deset svetskih jezika i objavljivana u različitim formama, širom sveta.

Prema njegovim rečima veliki je broj onih koji su uticali na njegovu poeziju, dok su mnogi od njih na neki način i oblikovali njegovo poetsko stvaralaštvo, poput Danila Kiša, Alekse Šantića i drugih domaćih književnika, ali i Bodler, Jesenjin i drugi, u čijem se književnom izražavanju najviše pronašao, jer imaju stil pisanja koji mu se sviđa, da su u pitanju autorska dela koja su svetski klasici, o čijem kvalitetu najbolje govori činjenica da su večni i da se neprestano čitaju.

On navodi da mu je, u današnjem vremenu, kada se mnogo više piše nego što se čita, jedina želja da u svom literarnom radu napreduje, da iza sebe ostavi poetski kvalitet, kakav bi generacije iza njega mogle da čitaju, kao i da ostavi  dugotrajni trag, nečega što je vredelo. O svom putu od pesnika amatera do predsednika subotičkog ogranka SKOR-a kaže da je prvo posećivao, a potom se i aktivno uključio u nekoliko književnih klubova, umetničkih udruženja i književnih sekciji raznih organizacija u Subotici.

Počeo sam da objavljujem svoje pesme u raznim formama, štampanim i elektronskim, a na kraju i da učestvujem na raznim književnim susretima širom Srbije i inostranstva. Upoznajući ljude, jednog letnjeg dana, 2019. godine, došao sam na ideju da osnujemo ogranak Saveza književnika u otadžbini i rasejanju (SKOR), čije je sedište u Novom Sadu. Ideja o osnivanju subotičkog ogranka jeste bila moja, ali je i bila potpomognuta ostatkom subotičkog rukovodstva, potpredsednice ogranka Ivane Katalinić i zamenika predsednika subotičkog ogranka, Marjana Viga. Među osnivačima subotičkog ogranka su i Ratko Rale Belić, počasni predsednik ogranka, Ramit Ademović Ljubinjec, sekretar subotičkog ogranka, Dijana Uherek Stevanović (članica UKS-a), Simo B. Golubović (član UKS-a), Aranka Kiš i Zorica Galonja, koja nažalost nije više među živima. Ogranak je dobio prizanje ,,Najuspešniji ogranak SKOR-a“ za 2020. godinu, u najjačoj konkurenciji ikada. Stalnim usavršavanjem i željom za učenjem i druženjem, nastojao sam da napredujem u onome čime se bavim, i u onome što volim da radim. Kao predsednik subotičkog ogranka SKOR-a, samim tim sam i član Predsedništva SKOR-a, što je prilično odgovorna funkcija. Do sada sam se, po mom skromnom mišljenju, prilično dobro snalazio i planiram da rukovodim aktivnostima SKOR-a u Subotici, najmanje do isteka mandata, koji je počeo na dan osnivanja ogranka, 15. 11. 2019. godine. Sama funkcija ne znači mi mnogo u nekom ličnom pogledu, više je to obaveza koja zahteva pažnju, a samim tim uskraćuje moje slobodno vreme. Međutim, ne žalim se, jer kada radite ono što istinski volite, ništa vam ne pada teško. Moram da napomenem kako je Subotica, bar iz moje tačke gledišta vrlo pasivan grad po pitanju promocije književnog stvaralaštva, a SKOR Subotica može da se pohvali kao najaktivnije udruženje koje se bavi organizacijom manifestacija od kulturnog, naročito književnog značaja, naglašava Ademović, dodajući da osim njega ogranak broji još osam aktivnih članova kao i nekoliko pridruženih, te neaktivnih članova, o čijem bi se književnom stvaralaštvu moglo mnogo toga reći jer su u pitanju poštovani i uspešni književnici.

On objašnjava da je sam ogranak  osnovao Festival subotičke književnosti (FSK), pod nazivom ,,Suboticijada’’, koji okuplja književne stvaraoce sa teritorije Opštine Subotica, te da će naredne godine biti održan četvrti put po redu, a prvi pobednik  bio je Ramit Ademović Ljubinjec, koji je prvi poneo titulu Prvog slova Subotice, da je festival spesifičan po tome što je lokalnog književnog karaktera, i kao takav jedini u našem gradu, ali i u široj regiji. Osim ,,Suboticijade’’, subotički ogranak je ustanovio i lokalnu nagradu ,,Subotičko pero“, koje se dodeljuje za najuspešnijeg književnog stvaraoca iz naše Opštine, bez obzira da li je član SKOR-a ili nije, prvi dobitnik bio je Ratko Rale Belić, za prethodnu godinu, a ovogodišnji dobitnik, biće proglašen krajem tekućeg meseca. Subotički ogranak SKOR-a takođe organizuje i književne susrete na otvorenom, pod nazivom ,,Skorovanje pod otvorenim nebom“, kao i niz drugih književnih manifestacija, poetskih večeri, literarno-muzičkih skupova, večeri humanitarnog karaktera itd. Značaj svih ovih manifestacija je ogroman jer na najbolji mogući način promoviše književno stvaralaštvo Subotice i neguje lepu pisanu reč naše Opštine, kaže Ademović.

Jasmin Ademović član je Književnog kluba Srpskog kulturnog centra (SKC) ,,Sveti Sava“, Udruženja balkanskih umetnika (UBU), Kluba pesnika ,,Orfej“, pridruženi član Književne sekcije Srpskog zavičajnog kluba (SZK) ,,Sloga“, sa sedištem na teritoriji Opštine Subotica. Takođe je pridruženi član drugih književnih društava i umetničkih klubova.