Potrebna veća informisanost građana o migracijama

Potreba veće informisanosti građana o migracijama i transparentnost u radu Saveta za migracije Grada Subotice – zaključci su “Lokalnog institucionalnog barometra”, publikacije koju je realizovala mreža sedam nevladinih organizacija “prEUgovor” i Nevladina organizacija  “Humanitarni centar za integraciju i toleranciju iz Novog Sada.

Institucionalni barometar predstavlja pionirski pokušaj praćenja efekata reformi u procesu evropskih integracija Republike Srbije na terenu, sa fokusom na poglavljima 23 i 24, a autori lokalnog barometra predstavili su rezultate istraživanja koji se odnose na mere i aktivnosti koje sprovodi lokalni Savet za migracije Grada Subotice, njegovu efikasnost u radu sa izbeglim licima sa prostora bivših jugoslovenskih republika, sa interno raseljenim licima sa područja Kosova i Metohije, povratnicima po sporazumu o readmisiji, kao i sa migrantima bez utvrđenog statusa i tražiocima azila.

“Hteli smo da proces evropskih integracija iskoristimo kao jedan dobar okvir, da bismo unapredili društvo u Srbiji, a prvenstveno mislimo na vladavine prava i demokratiju kao ključ za bilo kakve druge promene na bolje. Dakle, cilj je ne nužno i ne jedino da Srbija pošto-poto uđe u Evropsku uniju, nego da zaista uđemo spremni i da sve to što nam taj proces nudi u smislu modela, propisa, finansija koje dobijamo iz Evropske unije, da se zaista reforme sprovedu onako kako treba i za dobrobit svih građana”, objašnjava Jelena Pejić Nikić, koordinatorka koalicije “prEUgovor”. Kako ističe, migracije su veoma važna oblast u okviru poglavlja 23 i 24, ona su ključ evropskih integracija i bez njih nema nikakvog napretka, ali naglašava da su to oblasti u kojima Srbija redovno ima najslabije rezultate i nema odgovarajućeg napretka. “Migracije su, nasuprot nekih drugih tema kao što je borba protiv organizovanog kriminala ili borba protiv korupcije, nezavisnost pravosuđa koji su hronični problemi, oblast u kojoj Srbija pokazuje uporedno dobre rezultate, međutim tu su konstantni izazovi i problemi, migratorni pritisci se nastavljaju i zato smo mi odabrali Suboticu i Savet za migracije da vidimo kako to telo funkcioniše, zato što praćenje procesa pristupanja nije samo na nacionalnom nivou, veoma je bitno kako svaka institucija radi svoj posao ne samo u Beogradu, nego i u drugim gradovima i to je pitanje na koje mi želimo da damo odgovor u ovoj publikaciji koju smo predstavili”.

Renata Babić ispred Saveta za migracije Grada Subotice, naglasila je da je do sada realizovan veliki broj konkursa. “Dobijali smo konkurse od strane KIRS-a, odnosno iz budžeta republike, ali i zahvaljujući brojnim donatorima. Dobili smo 37 paketa građevinskog materijala u vrednosti od 9 i po hiljada evra, a realizovali smo i projekat 51 seoska kuća u vrednosti 10 hiljada evra, uz koje je išao deo građevinskog materijala u vrednosti od 200 hiljada dinara. Zatim smo od RHP-a dobili sredstva za izgradnju dve zgrade, za koju je uručenje ključeva upriličeno u decembru prošle godine, a u pitanju su 44 stana koji su namenjeni za socijalno ugrožene”.

Ivana Vukašević Beti, pravni savetnik iz Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju, ističe da Savet za migracije, koji je osnovan od strane Lokalne samouprave Grada Subotice ima izuzetno važnu ulogu, a to je praćenje dešavanja na teritoriji za koju je osnovan, u pogledu što efikasnijeg upravljanja migracijama, predlaganja programa, različitih obuka, da bi se na jedan sveobuhvatan način odgovorilo na različite potrebe koje donose migracije u Republici Srbiji. Kako naglašava, Savet za migracije je prvi put osnovan 2014. godine, dve godine nakon što je Zakon o upravljanju migracijama stupio na snagu i do sada su usvojena dva Lokalna akciona plana, 2014. i 2017. godine.

“Ono što je važno istaći je da je u prvom akcionom planu rad saveta najviše bio fokusiran na stare korisničke grupe, odnosno na izbeglice sa prostora bivših jugoslovenskih republika, interno raseljena lica sa Kosova i Metohije i povratnike po Sporazumu o readmisiji i u tom delu je Komeserijat za izbeglice, zajedno sa savetom zaista dosta uradio u pogledu različitih programa zbrinjavanja tih korisničkih grupa, a od 2017. godine u tom sledećem Lokalnom akcionom planu kao korisnici se predviđaju i migranti bez utvrđenog statusa – tražioci azila, sa posebnim fokusom na izuzetno ranjive grupe kao što su deca bez pratnje. Ono što smo mi zaključili kroz analizu rada ovog saveta je da, s obzirom da je Subotica mesto kroz koje više od deset godina prolazi veliki broj migranata i u skladu sa nekim dešavanjima ne može se očekivati da će se zapadno-balkanska ruta u nekom narednom periodu zatvoriti. Mislili smo da je i to možda jedna od preporuka, da bi savet trebao malo aktivnije da se bavi i sa ovom korisničkom grupom. Na teritoriji Subotice postoji Radna grupa koja je posebno osnovana i koja se bavi sa ovom korisničkom grupom, ali s obzirom na nadležnosti saveta koje su u okviru Zakona o upravljanju migracijama, mislimo da bi tu eventualno bilo prostora da se neki planovi, programi ili mere više usmere na ovu kategoriju korisnika. Tu negde vidimo i ulogu saveta u pogledu veće uključenosti u radu na potencijalnom smanjenju ksenofobije, neproverenih informacija koje se vrlo brzo šire, dakle na nekoj većoj informisanosti u smislu ko su izbeglice, da se zna da među njima ima ranjivih ljudi koji su u potrebi ne samo za humanitarnom, nego i drugom vrstom pomoći i to sve zajedno bi moglo da bude jedna korisna aktivnost za dobrobit svih građana i da se radi na transparentnosti, u smislu da se i sami građani više upoznaju sa radom ovog savetodavnog tela”.

Ivana Vukašević dodaje da nije isti položaj gradova i opština koji se nalaze u pograničnim delovima i unutrašnjosti, jer uvek je negde veći pritisak na opštine koji se nalaze na granici sa Mađarskom, Hrvatskom ili Rumunijom.