Dejan Spirovski: “Svaki poslodavac je dužan da sprovodi mere bezbednosti i zdravlja na radu”

U prva tri meseca 2023. godine, Odsek inspekcije rada u Subotici je izvršio 178 inspekcijskih nadzora, prilikom kojih su inspektori rada zatekli 54 lica na radu „na crno“, a takođe je izvršeno 12 nadzora povodom povreda na radu. U istom periodu doneto je 11 rešenja o zabrani rada, a podneto je i 70 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i 3 krivične prijave.

Dejan Spirovski, inspektor za rad u subotičkom Odseku inspekcije rada, da bezbednost i zdravlje na radu predstavlja obezbeđivanje takvih uslova, kojima se u najvećoj mogućoj meri smanjuje broj povrede i profesionalnih oboljenja i koji pretežno stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih na radnom mestu. Prema njegovim rečima, svaki poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi rad na radnom mestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu i da prilikom organizovanja rada i radnog procesa obezbedi preventivne mere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih. “Poslodavac je dužan da osposobi zaposlene za bezbedan i zdrav rad, da  zaposlenima izda na upotrebu i obezbedi korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, da zaustavi svaku vrstu rada koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje zaposlenih, da zaposlene koji rade na radnim mestima sa povećanim rizikom uputi na prethodni, odnosno periodični lekarski pregled, obezbedi propisane preglede i proveru opreme za rad, kao i da preduzima druge mere utvrđene propisima iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Kako objašnjava, u postupku inspekcijskog nadzora inspektor rada ima pravo i dužnost da preduzima radnje kojima se kontrolišu bezbednost i zdravlje na radu, a naročito higijena i uslovi rada, proizvodnja, stavljanje u promet, korišćenje i održavanje sredstava za rad, sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i opasne materije. Inspektor rada je ovlašćen i da u postupku inspekcijskog nadzora pregleda opšte i pojedinačne akte, evidencije i drugu dokumentaciju, sasluša i uzima izjave od odgovornih i zainteresovanih lica, pregleda poslovne prostorije, objekte, postrojenja, uređaje, sredstva i opremu za ličnu zaštitu, predmete, robu i slično i da preduzima druge radnje za koje je ovlašćen drugim propisom. Takođe, inspektor rada je dužan da izvrši nadzor odmah, nakon prijave poslodavca o svakoj smrtnoj, teškoj ili kolektivnoj povredi na radu, kao i opasnoj pojavi koja bi mogla da ugrozi bezbednost i zdravlje na radu. Inspektor rada je dužan da u postupku inspekcijskog nadzora poslodavcu, odnosno zaposlenom naloži preduzimanje mera i radnji za otklanjanje uzroka koji su izazvali povrede na radu, doveli do nastanka opasnosti po bezbednost i zdravlje na radu, odnosno koje mogu sprečiti nastanak povrede i umanjiti ili otkloniti opasnosti po bezbednost ili zdravlje na radu. Za vreme trajanja okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja zaposlenog, inspektor rada je dužan da zabrani rad na radnom mestu kod poslodavca, ističe Spirovski.

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu se primenjuje na sve poslodavce, kako domaća, tako i strana pravna, odnosno na fizička lica koja zapošljavaju, odnosno radno angažuju jedno ili više lica, bez obzira na delatnost, a jedino se ne primenjuje pri obavljanju specifične vojne službe u Vojsci Srbije i obavljanju policijskih i poslova zaštite i spasavanja iz delokruga nadležnog državnog organa, kao i obavljanju poslova zaštite i spasavanja koje obavljaju drugi subjekti u skladu sa posebnim zakonom, u kojima su pitanja bezbednosti i zdravlja na radu pri obavljanju te službe i tih poslova uređena posebnim zakonom i propisima donetim na osnovu tog zakona.

Ako se uzmu u obzir sve specifičnosti i opasnosti vezane za izvođenje radova i tehnološki proces proizvodnje, kao i primena mera za bezbedan i zdrav rad zaposlenih i broj povreda na radu, Dejan Spirovski naglašava da građevinarstvo i industrija spadaju u najrizičnije delatnosti, a najugroženija zanimanja zaposlenih su građevinski radnici različitih profila poput NK radnika, armirača, tesara, zidara, vozača autoviljuškara, teretnih motornih vozila, automehaničari, pomoćni radnici, elektromonteri, bravari – zavarivači i rukovaoci dizalicama i kranovima. Kao i svuda i u Subotici postoje poslodavci koji se u punoj meri pridržavaju zakonskih propisa i iste primenjuju u svom radu, pri tome čuvajući zdravlje i živote zaposlenih, a ima i  nesavesnih poslodavaca koji se ne pridržavaju zakonskih propisa i iste ne primenjuju. Protiv nesavesnih poslodavaca inspektori rada primenjuju korektivne mere i donose rešenja kojima se nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka, a preduzimaju u zavisnosti od utvrđenih povreda i represivne mere koje su zakonom propisane. Moram da napomenem da poštovanje Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu ne može da se veže za  delatnosti kojima se poslodavci bave, jer postoje poslodavci koji se bave visokorizičnim delatnostima i koji u potpunosti primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu, ali ima i onih koji ih ne primenjuju, kao što ima i poslodavaca čija je delatnost manje rizična, ali koji ne sprovode u potrebnoj meri propise u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. U prvom kvartalu 2023. godine, Odsek inspekcije rada u Subotici je izvršio veći broj  inspekcijskih nadzora u odnosu na isti period 2022. godine.

Poslodavac je dužan, bez obzira na delatnost, da primenjuje odgovarajuće mere bezbednosti i zdravlja na radu u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu i propisima donetim na osnovu ovog zakona, čijim se sprovođenjem osigurava bezbednost i zdravlje na radu  zaposlenih.

Imajući u vidu činjenicu da je broj gradilišta iz dana u dan sve veći, na pitanje o tome koliko kompanije ili preduzeća kao investitori ili izvođači radova poštuju mere koje moraju da preduzmu kako bi radnici na takvim radnim mestima bili bezbedni, Dejan Spirovski kaže da i u delatnosti građevinarstva postoje kompanije koje se pridržavaju i primenjuju mere bezbednosti i zdravlja na radu, a ima i onih koji ne poštuju zakonom propisane mere. Primena mera bezbednosti i zdravlja na radu je svakako izraženija na onim gradilištima na kojima se investitori pridržavaju propisa i zahtevaju od izvođača radova da ih i oni poštuju. Inspektori rada kontinuirano vrše nadzore u delatnosti građevinarstva, a organizuju se i realizuju i pojačani inspekcijski nadzori na gradilištima, u kojima učestvuje veći broj inspektora rada, često iz različitih odeljenja i odseka inspekcije rada po principu tzv. rotacije. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, inspektori rada protiv nesavesnih poslodavaca koji ne sprovode mere bezbednosti i zdravlja na radu na radnim mestima na gradilištu preduzimaju korektivne i represivne mere, iz domena nadležnosti inspekcije rada.