Slučajeva Malih boginja u SBO za sada nema, obuhvat vakcinacije niži od potrebnog

Pojava prvih slučajeva Malih boginja ili Morbila u našoj zemlji, ponovo su sa sobom povukle temu vakcinacije, ali i odgovornosti roditelja koji u strahu za zdravlje svoje dece, ne dovode ih na vakcinaciju MMR vakcinom, koja je prema Pravilniku o obaveznoj imunizaciji obavezna.

Dr Nebojša Bohucki, epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje za sajt Subotica danas objašnjava da Male boginje uopšte nisu lako oboljenje i da one u 30 odsto slučajeva daju ozbiljne komplikacije, a što je osoba mlađa, veća je verovatnoća da će imati upravo takav oblik. Bolest počinje sa blagim simptomima poput kašlja, curenja nosa i povišene temperature, što može da predskazuje niz drugih oboljenja i dete je tada zarazno, a potom se javlja ospa koja prekriva čitavo telo, često je nespecifična i liči na neki oblik alergije. “Uglavnom prvi slučajevi ostaju nažalost neprepoznatljivi, zato što godinama ne beležimo slučajeve ovog oboljenja i tada lekar kreće od onoga što je veća verovatnoća, da je u pitanju neko virusno oboljenje, alergije, itd. Međutim, kada dođe do pojave novih slučajeva, a reč je o inkubaciji koja traje do 14 dana, budi se sumnja da se radi o Malim boginjama, ali tada bude kasno jer je bolest već krenula. Jedna osoba može da zarazi između 15 i 20 osoba iz okruženja, dakle bolest je veoma kontagiozna, čak do 95 odsto”.

Dr Bohucki ističe da kada uočimo ovu bolest u jednoj državi, velika je verovatnoća da se ona neće tek tako zaustaviti, već da će doći do velikog broja obolelih, a od mogućih komplikacija bolesti izdvajaju se upala srednjeg uha, teška dijareja, upala pluća i mozga, a može da dovede i do smrtnog ishoda. Tokom epidemije 2017. i 2018. godine, od Morbila je obolelo 5.800 građana, a zabeleženo je i 15 smrtnih ishoda dece mlađe od pet godina. Sve ovo se, kako napominje, može prevenirati pravovremenom vakcinacijom u okviru koje se daju dve doze MMR vakcine. Prema Kalendaru imunizacije, prva doza vakcine daje se između 12 i 15 meseci života, a druga doza primenjuje se pre polaska u školu. Kako objašnjava naš sagovornik, sa dve doze vakcine nivo zaštite je između 97 i 98 odsto. “Cilj svakog Doma zdravlja je da postigne obuhvat vakcinacije od 95 odsto, ali nažalost kod nas je on mnogo niži. Kada govorimo o Severnobačkom okrugu on prema podacima iz 2021. godine iznosi 90,7 odsto, što u odnosu na ostale okruge nije loše, a prema preliminarnim rezultatima za 2022. godinu, vakcinacija je sprovedena u nižem procentu nego pre godinu dana”, kaže dr Bohucki.

Iako se radi o prvim slučajevima Mali boginja u ovoj godini, dr Bohucki naglašava da još uvek nije kasno za vakcinaciju, a roditelji koji iz nekog razloga nisu doveli dete na prvu dozu, mogu to da učine jer na vakcinalnim punktovima ima dovoljnih količina vakcina. “MMR vakcina postoji od 1971. godine, a do sada je dato nekoliko miliona doza i nema nikakve veze sa autizmom ili bilo kojim drugim bolestima. Mislim da su to totalne izmišljotine, jer sa ovom vakcinom možemo da iskorenimo Male boginje i da više nikada ne pričamo o ovoj temi. Ali pošto postoje lažne i netačne informacije, u čijem širenju nekada učestvuju i zdravstveni radnici, postoji nepoverenje građana, ali je ono neopravdano. U Srbiji se MMR vakcina primenjuje od 1993. godine i nakon 30 godina niko je nije doveo u vezu sa bilo čim. Ukoliko želimo dobro našem detetu, neophodno je da ga dovedemo na vakcinaciju”.

Dr Bohucki napominje da su se Male boginje ranije smatrale oboljenjem koja pogađa samo mlađu populaciju, međutim došlo je do pomereanja granice obolelih. “Problem je što u poslednje vreme imamo roditelje koji decu ne dovode na vakcinaciju i u tom smislu su deca najugroženija, ali Male boginje može da dobije svako, samo je razlika u tome da li je osoba tokom života primila jednu ili dve doze vakcine, ili je prirodno preležala”. dr Bohucki dodaje da konkretna terapija za ovu bolest ne postoji i da je vakcinacija jedini spas.