Sezona cvetanja drveća u toku, polen “požurio” da smeta alergičnima

Prema Aeropalinološkom ispitivanju Zavoda za javno zdravlje, tokom protekle nedelje u vazduhu su zabeležene visoke koncentracije polena čempresa i umerene koncentracije polena topole, drvenastih biljaka koje imaju umerena do slaba alergena svojstva. Ove godine merenje polena u vazduhu započeto je nešto ranije nego prethodnih godina i to već u drugoj nedelji januara, jer postoje određena globalna klimatska pomeranja.

“Ovo je druga godina kako smo ranije krenuli sa praćenjem polena u vazduhu i moram da kažem da ima šta da se zabeleži”, ističe za sajt Subotica danas biolog u Zavodu za javno zdravlje Tatjana Škorić. Prema njenim rečima, u toku je cvetanje leske i jove, drvenastih biljaka kojima pogoduje blago toplije vreme sa temperaturama iznad nule, koje iz svojih formiranih resica ispuštaju polen. “Bitno je istaći da se veća temperaturna zavisnost ispoljava kod bilja koje cveta s početka godine, to je pre svega drvenasto bilje i ono koje cveta u prvoj polovini godine, dok kod biljaka koje cvetaju u drugoj polovini leta i početkom jeseni je veća korelacija sa foto periodom”.

Imajući u vidu da smo imali blagu zimu i da je početak 2023. godine obeležilo skoro pa prolećno vreme, došlo je do hiperprodukcije i emisije polena kojima su pogodovali vremenski uslovi.

“Idealni uslovi su da nije suvo vreme, da nema preterane vlage niti velikih minusa i polen se u vazduhu detektuje gotovo u kontinuitetu. Sada je ustvari sezona cvetanja drveća, a celokupnu sezonu praćenja možemo da podelimo na sezonu cvetanja drveća, trava i sezonu cvetanja korova gde dominira ambrozija. Sezona cvetanja drveća je ustvari sezona gde cveta većina bilja koje pratimo, dakle mi već sada beležimo nekih desetak vrsta od 26 ili 27 koje pratimo i najveće koncentracije polena, kako na dnevnom, tako i na mesečnom nivou ostvaruje se upravo u prvoj polovini godine”, naglašava Tatjana Škorić i dodaje da su to prošle godine bili april i maj mesec, kada su izmerene najveće koncentracije i obično je tako svake godine. “Najniže koncentracije su leti, dakle trave koje cvetaju one su prizemnog polena, tako da ne dobijamo neku sliku visokih koncentracija i onda ponovo počinje porast polena u vazduhu negde pred početak cvetanja ambrozije u avgustu”.

Na cvetanje drveća najviše utiče temperatura, a ujedno i vlaga, odnosno padavine, vetrovi takođe, dakle i lokalna i globalna pomeranja jako utiču. Trend je da će doći do porasta koncentracije polena gotovo svih biljaka i onih vrsta koje sada već cvetaju, ali u slučaju nekih vremenskih pomeranja dešava se da ne možemo tačno da prognoziramo, baš zbog toga što su i vremenske prognoze nekada samo za dva dana.

Naša sagovornica ističe da trenutno najintenzivnije cvetaju čempresi i tuje, biljne vrste čiji je polen umerenih alergenih svojstava. “Prošla godina je bila zanimljiva što se tiče polena jove, a mi od kada vršimo merenja ovo drvo je prošle godine emitovalo izuzetno visoke koncentracije, čiji polen je umerenih do jakih alergenih svojstava. Svaka godina ima neku svoju specifičnost, sada precvetava leska, cveta jasen, brest, uskoro kreće cvetanje breze čiji polen ostvaruje visoke koncentracije u vazduhu i zadaje probleme ljudima, zatim je tu platan koji ima umerena do jaka alergena svojstva ali kratko cveta, možda dve sedmice, što je inače karakteristično za drvenasto bilje”. Tatjana Škorić dodaje da pored toga što je u ovom periodu godine karakteristično za drveće da cveta i emituje visoke koncentracije polena, u vazduhu se nalazi i veliki broj vrsta, tako da i to u velikoj meri utiče na alergične osobe. “Istraživanja pokazuju da više ne postoji tako jaka korelacija između broja polenovih zrna u vazduhu i prisutnosti alergenih proteina koji smetaju ljudima. Mi u merenjima možemo samo da detektujemo broj polenovih zrna, a ono što ustvari izaziva alergijske reakcije se oslobađa iz polena i taj deo mi ne vidimo”.

Merenje koncentracije polena u vazduhu u Subotici je započeto 2005. godine, upravo zbog ambrozije, koja se smatra biljkom sa najizraženijim alergenim svojstvima i tada su u vazduhu merene gotovo rekordne količine polena u vazduhu, međutim zbog sve viših temperatura iz godine u godinu, 2022. godine zabeležene su niske koncentracije polena ambrozije. “Iako je tokom prošle godine izmereno preko 100 polenovih zrna po kubnom metru vazduha, što su i dalje visoke koncentracije, ti rezultati su niži u odnosu na one do kojih smo dolazili prethodnih godina i to nekoliko puta, što može da se pripiše i ljudskom faktoru, ali ja bih rekla najviše vremenskim prilikama. Dakle, imali smo niz od nekoliko dana sa visokom temperaturom i sušom kada se i biljka bori tako što će da smanji svoje aktivnosti, tako da mislim da je to glavni razlog zašto je manje polenovih zrna mereno u vazduhu. Zna se da već u aprilu počinje nicanje biljke i najbolje ju je mehanički odstraniti, međutim sami mehanizmi opstanka ambrozije su jako dobri”.

Merenje polena u vazduhu radi se pomoću uređaja koji se nalazi na krovu Zavoda za javno zdravlje, a koji je u funkciji tokom čitave godine i radi na princip usisivača vazduha. Aparat mora da postigne standard usisavanja vazduha koji mora da bude 10 litara vazduha u minuti, što simulira ljudski udah u mirovanju, kao i niz drugih parametara. Uzimanje uzoraka se vrši jednom do dva puta sedmično, pogotovo u sezoni cvetanja, kako bi Subotičani mogli što pre da dobiju podatke. “U laboratoriji se nakon donošenja materijala prave preparati i čeka se izvesno vreme da se oboje, jer polenov omotač ima određene proteine koji se boje pa se mogu detalji bolje videti, nakon čega se pristupa determinaciji preko mikroskopa koja se može ustanoviti i na osnovu različitih parametara koji se gledaju na polenovom zrnu, počevši od veličine, jačine obojenosti, izgleda koje može imati jako lepu ornamentiku”, navodi naša sagovornica.

Tokom naredne nedelje u vazduhu se očekuju umerene koncentracije polena čempresa i topole i niske koncentracije polenovih zrna jove, leske, jasena, vrbe i brestova.