Oprezno sa hranom i pićem tokom praznika!

Praznici su period godine, kada se po pravilu priprema veća količina hrane od uobičajene. Da je praznična groznica već stigla, možemo da vidimo po dugačkim redovima u većini prodavnica i supermarketa.

Dr Karolina Berenji, specijalista higijene, ističe da se tokom prazničnih dana tanjiri pune više puta tokom obroka. Uobičajeno je da obrok počinje obično predjelom, nakon toga sledi supa, zatim glavno jelo, a tu su i neizbežni razni deserti i ništa od toga se ne preskače, što čini da je količina hrane i energije koju unesemo tokom prazničnih dana ponekad i duplirana u odnosu na tzv. običan“ dan.  Pored toga, više se konzumiraju i sokovi i alkoholna pića, koja takođe nose sa sobom i energetski unos i dodatno povećavaju dnevni unos kalorija.

Prema njenim rečima, previše mesa i mesnih poizvoda jedemo i tokom godine, a u periodu praznika je hrana poput pečenja i sarme gotovo neizostavna na trpezama. Preporučuje da se meso priprema pečenjem u rerni bez dodatne masnoće, a pohovanje i prženje u dubokom ulju, ako je moguće potrebno je izbegavati, kao i unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda. U tanjiru za jedan obrok, meso ne treba da prelazi četvrtinu tanjira, a ostalo treba da čini većinom povrće i manjim delom pirinač, krompir, testenina ili hleb. Salate se naravno preporučuju, ali sa prelivima za salate treba biti oprezan, s obzirom da su majonezi i pavlake vrlo kalorične namirnice i male količine nose veliku energiju. Kad god je to moguće potrebno je zameniti određenu količinu masnije pavlake za manje masnu ili za jogurt, praviti prelive od senfa, limunovog soka, različitih začina, manjih količina maslinovog ili drugog hladno ceđenog ulja, objašnjava dr Berenji i naglašava da se meso u obrocima može zameniti sa mahunarkama, raznim vrstama sočiva, leblebija i soje i na taj način praznična trpeza može da se učini zdravijom i raznovrsnijom.

Tokom zimskog perioda je uobičajen porast telesne mase, kako zbog manje kretanja tokom hladnijeg perioda godine i više vremena provedenog u kućnim uslovima, tako i zbog povećanog unosa hrane i alkohola. Trebalo bi da razmišljamo o tome da nam nije potrebna kaloričnija hrana u zimskom periodu, ukoliko radimo u zatvorenom prostoru i većinu dana provodimo u komfornim temperaturnim uslovima. Za one koji veći deo dana provode na otvorenom, određeni povećani kalorijski unos jeste potreban, ali to nije slučaj za većinu stanovništva. Vrlo lako se u ovom periodu dobije nekoliko kilograma viška, a potom je potrebno uložiti ozbiljan napor i odricanje da se vratimo u raniju formu. Prema istraživanju zdravlja stanovništva Srbije koje je sprovedeno 2019. godine, 25,4% vojvođanskog stanovništva starijeg od 15 godina je gojazno. Svakodnevni unos voća je prisutan kod 39% stanovnika, povrća kod oko 50%, dok mlečne proizvode svakodnevno konzumira 42% stanovnika. Dr Karolina Berenji ocenjuje da istraživanje pokazuje niske procente, s obzirom da bi povrće i voće trebalo da čini osnovu ishrane i da se unosi svakodnevno. Sve je više naučnih dokaza da unosimo previše ultra prerađene hrane i gotovih proizvoda, koji negativno utiču na ljudsko zdravlje. Količinu tih prerađenih namirnica bi trebalo smanjiti, a hranu iz prirode, kao što su integralne žitarice, semenke, povrće i voće treba povećati. Na prazničnoj trpezi bi trebalo da bude što više salata, koje je moguće i vrlo lepo dekorisati i na taj način učiniti primamljivijim, a kolače zameniti voćnim salatama.

Govoreći o poslasticama, kolačima, tortama i ostalim slatkim đakonijama, koje su neizostavni deo praznične trpeze, naša sagovornica napominje da iste ne bismo trebali držati na stolu ili na dohvat ruke, jer je to najlakši način da nesvesno unesemo znatno veću količinu energije, od one koja nam je potrebna. Potrebno je smanjiti količinu šećera ili meda navedenu u receptima, ako je moguće margarine potpuno izbaciti iz pripreme i zameniti ih manjom količinom putera ili ulja. Poslastice svi treba da biramo i glavom, a ne samo očima, a to se naročito odnosi na pacijente sa šećernom bolešću, metaboličkim sindromom ili sindromom insulinske rezistencije. Dijetalna ishrana može da ima u svom sastavu povremeno i kolače, ali da su oni pravljeni sa integralnim brašnom, zamenama za šećer, sa dosta dijetalnih vlakana poreklom iz voća ili integralnih žitarica, sa adekvatno odabranim masnoćama, naglašava dr Berenji i dodaje da svi treba da pazimo na ishranu tokom cele godine, pa tako i za vreme praznika, jer prema statističkim podacima, samo 40% našeg stanovništva je odgovarajuće uhranjenosti i to su uglavnom oni koji zaista veći deo vremena razmišljaju o hrani kao o potrebi i uslovu našeg opstanka.

Ona ističe da je važno naučiti sebe da hrana ne treba da predstavlja užitak ili utehu, ali da je neophodna i da svaki njen višak može da bude uvod u neku vrstu poremećaja ili bolesti. Važno je predočiti sebi da količinu unesene hrane podešavamo po svom osećaju i potrebama, a ne po očekivanjima porodice, domaćina kod kojih smo otišli u goste ili nekog drugog. U ovom prazničnom periodu najviše pažnje na vrstu i količinu hrane treba da obrate hronični bolesnici, kardio-vaskularni bolesnici, pacijenti sa visokim krvnim pritiskom i dijabetičari, a takođe i oni sa oboljenjima želuca, žučne kese i crevnog trakta. U zimskom periodu je vrlo lako preterati sa unosom soli, koja je prisutna u većim količinama u turšiji, kiselom kupusu, konzervisanim proizvodima, suhomesnatim proizvodima, pa je preporuka da se ništa od kuvanih obroka dodatno ne soli, nego da se koriste različite vrste začina.

Nabavka namirnica, podrazumeva odabir zdravstveno bezbednih i svežih proizvoda. Najčešći problem je što se veliki deo hrane nakon praznika baca, pa treba pripaziti na količinu kupljenih namirnica, dok posebnu pažnju treba obratiti na one lako kvarljive, kao što su meso, mlečni proizvodi i jaja, koje treba kupovati od proverenih proizvođača i čuvati ih na adekvatnoj temperaturi. Svu pripremljenu hranu treba držati na temperaturama frižidera od 1 do 8°C, kako bi se izbeglo kvarenje i potencijalni razvoj bakterija. Pripremljene obroke ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, a kuvane obroke i mešane salate ne duže od 2-4 dana u frižideru. “Gužva” u kuhinji koju stvara istovremena priprema različitih vrsta hrane, može biti rizik u smislu da sirova sveža hrana dođe u kontakt sa već kuvanim namirnicama, što može dovesti do zagađenja, pa i u tom higijenskom smislu treba obratiti pažnju na pranje i čišćenje radnih površina, daski za sečenje i pribora koji se koristi, savetuje dr Berenji. Ukoliko ipak ne uspemo da odolimo bogatoj trpezi i unesemo veću količinu hrane nego obično, savet je da se u narednim danima smanji unos iste, kako bi se organizam ponovo doveo u ravnotežu. Nekoliko dana u ishranu treba uvesti veće količine tečnosti, vodu, limunade i biljne čajeve bez šećera, a obroke kombinovati sa puno povrća i manje kuvanih žitarica ili krompira, dok se za međuobroke savetuju manje količine voća, jogurta ili kefira. Savet čitaocima je da se trude da prave pametne izbore kada su hrana, piće i alkohol u pitanju. Naš organizam ume da se sveti za preteran unos hrane i alkohola i to na vrlo neprijatne načine. Svake godine u vreme zimskih praznika veliki broj intervencija dežurnih zdravstvenih službi je upravo zbog neumerenog konzumiranja hrane i pića, zaključuje dr Karolina Berenji.