Obeležen Svetski dan “Pokrenimo srce”, akcenat na edukaciji građana u pružanju pomoći

U subotu, 15. oktobra na centralnom gradskom Trgu, brojnim aktivnostima obeležen je Svetski dan “Pokrenimo srce”. Zaposleni u Službi za unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti vršili su preventivne preglede sugrađana na kardiovaskularne bolesti kroz merenje krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, a zaposleni u Službi Hitne pomoći edukovali su građane o značaju ranog započinjanja kardiopulmonalne reanimacije vežbanjem na lutkama-trenažerima.

dr Mihaela Budimski Soldat, lekar urgentne medicine u Službi Hitne pomoći, napomenula je da srčani zastoj može da se desi pacijentima koji od ranije imaju neke bolesti, ali i potpuno zdravim osobama, a najčešće se manifestuje naglim gubitkom svesti ili otežanim disanjem ili napadom koji liči na epilepsiju. “Tada pacijent ima konvulzije, ali ono što je veoma bitno je da je osoba bez svesti ili da nepravilno diše. To su momenti kada je odmah neophodno započeti spoljašnju masažu srca, a pre toga potrebno je pozvati Službu Hitne pomoći 194, kada se telefon postavlja na spikerfon i u isto vreme mogu da se započnu kompresije srca”.

Naglašava da se prema statističkim podacima, srčani zastoj najčešće dešava kod osoba koje su starije preko 65 godina i poseduju etiološke faktore koji su pre svega kardiološki, nakon kojih dolaze respiratorni, ali i sve ostale bolesti. Što se tiče samog mesta gde se najčešće javlja, u oko 70 do 80 odsto je to prebivalište, a zatim javno ili radno mesto. “Ono što je najvažnije je da se odmah započne KPR. Za Službu Hitne medicinske pomoći vreme je dragoceno, a ono što je nama potrebno je upravo ta borba sa minutima da bi što pre stigli, jer znate damje za četiri minuta bez kiseonika mozak ireverzibilno oštećen, tako da je za to vreme važno zameniti srce, kako bi moždane funkcije ostale ispravne, a sama ekipa lekara u toku dolaska ima borbu sa komunalnim uređenjem, sa saobraćajem, tako da nije samo do toga da li ćemo mi doći, već je u to uključen niz faktora koliko je ustvari vremena nama potrebno da bi stigli do pacijenta”, napomenula je ona.

Učešće na akciji uzeo je i ŽFK Spartak, čiji kolektiv je tokom protekle nedelje prošao praktičnu obuku za pružanje pomoći osobama kod kojih dođe do srčanog zastoja. “Na toj obuci videli smo nešto što je izuzetno važno, posebno za oblast sporta i to je ono što nas raduje, da je ova tema došla u sport. Nažalost, sve češće se dešava da na sportskim priredbama i manifestacijama dolazimo u situaciju da se sportisti sruše na terenu i ovo je jako dobra prilika da shvatimo da par sekundi nekome znači život. Iz tog razloga je jako važno da svako lice koje bude u nekoj takvoj situaciji može brzinski da reaguje i da zna pravila kako treba postupiti dok ne dođe medicinska pomoć. Želim da poručim svim građanima da je sport nešto što pomaže srcu u delu preventive, a pored toga zdrava ishrana, pravilan san i da se iz svakodnevice izbaci nikotin. Potrebno je da se deca što više usmeravaju na sportske terene i da na taj način pomognemo srcu, da ne dođemo do ovoga da govorimo o srčanom zastoju, jer ćemo na taj način biti zdravija nacija”, rekao je Bojan Arsić, šef stručnog štaba ŽFK “Spartak”.

Ujhelji Zoltan, urgentni tehničar u Službi Hitne pomoći, objasnio je sam postupak pružanja pomoći osobama kod kojih se iznenada javio srčani zastoj. Ističe da tehnika pokretanja srca treba da se radi na čvrstom tlu, jer je pre svega potrebna potpora za kičmu. “Svaki put kada stiskamo grudni koš, mi želimo da istisnemo svu krv iz srca i kada popustimo ono se ponovo napuni sa krvlju i tako je cirkulišemo, a kiseonik dospeva do mozga. Stiskamo sredinu grudne kosti sa brzinom od 100 do 120 stisaka u minuti, što bi značilo svake sekunde dva puta, ide trideset stisaka i dva davanja vazduha, do momenta dok ne stigne Hitna pomoć. Kada govorimo o našim sugrađanima koji se plaše da unesrećenoj osobi priđu i imaju strah da mogu da ga povrede ukoliko pokušaju da mu pomognu, ja mislim da od toga ništa gore ne može da se desi. Može se na razne načine grešiti, ali ne bih to tako nazvao. Jedna jedina greška koja se može napraviti je da imate mogućnost, a ne uradite ništa”, naglasio je Ujhelji.

Subotički Dom zdravlja se u septembru ove godine priključio “EuReCa 3” studiji, koja se bavi proučavanjem vanbolničkog srčanog zastoja u celoj Evropi. Unošenjem podataka pacijenata koji su doživeli srčani zastoj, a koji su bili zbrinuti od strane Hitne pomoći, pratiće se epidemiologija srčanog zastoja, način zbrinjavanja kao i ishodi lečenja tih pacijenata ravnopravno sa preko 30 zemalja širom Evrope.