dr Dragica Štrbac Čizmarević: “Dijagnoza maligne bolesti ne znači kraj”

Mart mesec koji se obeležava kao mesec borbe protiv malignih bolesti, dočekali smo sa poražavajućom statistikom koja pokazuje da je od nekog oblika raka tokom 2020. godine u svetu obolelo 19,3 miliona ljudi, a da se u Srbiji svake godine registruje oko 40 hiljada novoobolelih, od čega umre gotovo polovina. Dr Dragica Štrbac Čizmarević, načelnica Odeljenja onkologije u subotičkoj Bolnici, za nedeljnik Subotica danas ocenjuje da nas u narednom periodu očekuje dalji porast oboljevanja od malignih bolesti i da je evidentno da se takva incidenca ne može zaustaviti, ali ono na šta prevencijom možemo uticati je smanjenje stope smrtnosti.

“To se već dešava u razvijenim zemljama sveta, međutim kod nas u Srbiji to nije slučaj. Nažalost, mi smo prvi u Evropi po smrtnosti od karcinoma dojke, drugi od karcinoma pluća i treći od karcinoma grlića materice i to je stvarno poražavajuće, ali kada pogledamo učestalost, mi smo tu negde prosek, međutim mi imamo rastući trend kako oboljevanja, tako i smrtnosti. Dolazi i do pomeranja starosne dobi ka sve mlađim pacijentima koji su uzrasta 30 do 40 godina, pa čak i ispod 30”. Prema njenim rečima, ovako poražavajuća statistika je posledica nekoliko faktora, a jedan od njih je porast broja stanovnika i očekivanog trajanja života. “Čim imamo veći broj ljudi i duži životni vek, njima možemo da pridružimo i učestalost određenih faktora rizika koji su povezani sa socijalnim i ekonomskim razvojem. Najčešće maligne bolesti kod muškaraca su rak pluća, debelog creva, prostate i mokraćne bešike, dok kod žena prednjače karcinom dojke, pluća, debelog creva i grlića materice”, navodi dr Štrbac Čizmarević i dodaje da u ovako rastućem trendu, taj kumulativni rizik za svakog od nas je od 30 do 40 odsto, što znači da će svaki treći ili četvrti stanovnik oboleti od neke maligne bolesti u narednom periodu.

“To je strašno, ali kada pogledate u vašem bliskom okruženju, imate sigurno nekoga koga poznajete a da je oboleo od maligne bolesti i to ne samo jednu osobu, nego više njih. Kada je reč o naslednom faktoru, za 5 do 10 odsto slučajeva odgovorna je genetika, dok se sve ostalo odnosi na naše ponašanje i okruženje. Na okuženje ne možemo uticati, jer to ne zavisi od pojedinca već čitave zajednice, a na naše ponašanje itekako možemo da utičemo”. dr Štrbac Čizmarević kao vodeći faktor rizika navodi pušenje, jer 30 odsto smrtnosti svih malignih bolesti je uzrokovano upravo sa tom štetnom životnom navikom i napominje da 90 odsto karcinoma pluća nastaje upravo kao posledica konzumacije duvana. “Pušenje je odgovorno i za razvoj drugih oblika karcinoma, dakle svuda je to pušenje izuzetno značajno i ne treba zaboraviti da je to sve isto, bilo da je reč o elektronskim ili redovnim cigaretama. Dve trećine malignih bolesti ne bi postojalo ukoliko bismo eliminisali faktore rizika”.

Cilj lečenja malignih bolesti je da ih, kada ne možemo da ih otkrijemo u najranijoj fazi i potpuno eliminišemo, prevedemo u hroničnu bolest kao što se leče sve druge hronične bolesti poput hipertenzije, srčane insuficijencije, dijabetesa i da ljudi sa tim žive.

Naša sagovornica ističe da gojaznost povećava rizik od nastanka raka tela materice, debelog creva, dojki i to prevashodno kod žena u menopauzi i prostate kod muškaraca, a da je Istraživanje zdravlja stanovništva iz 2019. godine na osnovu indeksa telesne mase, pokazalo da stanovništvo Srbije ima prekomernu telesnu težinu u 57 odsto slučajeva uzrasta 15 i više godina. Naglašava da su fizička aktivnost i izbalansirana ishrana bogata voćem i povrćem mere prevencije karcinoma debelog creva, dojke i prostate, a da konzumacija alkohola povećava rizik za nastanak karcinoma ždrela, jetre, dojke i debelog creva. Takođe, zabrinjava i podatak da adolescenti od 15 do 19 godina, bez obzira na pol, u 15 odsto slučajeva najmanje jednom mesečno konzumiraju više od šest alkoholnih pića. “Već od perioda adolescencije se počinje sa konzumacijom alkohola i to podjednako kako kod muškaraca, tako i kod žena. Svaka preterana izloženost sunčevoj svetlosti ili izloženost solarijumu povećava rizik od dobijanja svih oblika raka kože, dok je svaki deseti slučaj maligne bolesti posledica infekcije, a prva vakcina koja se pojavila da spreči pojavu karcinoma jetre je vakcina protiv Hepatitisa B i ona je dugi niz godina u upotrebi, tako da svi koji su izloženi riziku od infekcije mogu se vakcinišu. Sada imamo mogućnost da vakcinom uklonimo i uzročnik raka grlića materice i drugih bolesti koje nastaju delovanjem Humanog papiloma virusa, jer je u Srbiji od prošle godine dostupna vakcina za dečake i devojčice uzrasta od 09 do 19 godina, dakle pruža nam se mogućnost da potpuno iskorenimo karcinom grlića materice”.

Slučajevi karcinoma dojke se, na primer, u porodicama odnosi na žene koje su od ove bolesti obolele u mlađoj životnoj dobi, odnosno mlađe od 45 godina, a tu se misli na majku, sestru, baku…A, kada su u pitanju muškaraci, rak dojke se javlja u jedan odsto slučajeva, što se naziva pozitivnom porodičnom anamnezom. Uglavnom se radi o više članova bliske porodice, dakle roditelji, braće, sestre, stričevi. Nama se javljaju potpuno zdravi pacijenti koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu za određeni oblik karcinoma, koji žele da urade preventivne preglede i mislim da bi trebalo raditi na svesti, jer je sve više mladih koji dolaze. Mislim da smo se pomerili sa mrtve tačke jer su ljudi sve više edukovani. Najteže je načiniti prvi korak, naročito kod osoba koje malo komuniciraju, trebalo bi omasoviti edukaciju i što više skretati pažnju na tu primarnu prevenciju.

Prema njenim rečima, pandemija koja je u protekle tri godine zatvorila mnoga vrata, pa i ona od zdravstvenih ustanova, dovela je do porasta broja slučajeva malignih bolesti u uznapredovalim fazama. “Nas na odeljenju je dočekao enorman broj pacijenata, ali to nije samo kod nas, takva situacija je bila i u svetu, pa čak i razvijenim zemljama. Kovid je odneo svoj danak, ali apelujemo sada kada mogu, da se ljudi jave odmah svom izabranom lekaru i traže pregled da li kod onkologa, radiologa, hirurga, urologa, u zavisnosti od njihovih tegoba, da bi se na vreme otkrila bolest i da bismo mogli da reagujemo i da primenimo najefikasnije lečenje. Zaista se primeti koliki je priliv broja pacijenata, jer u Onkološkoj ambulanti dnevno prođe oko 100 pacijenata, a takođe smo primetili i veliki broj novih pacijenata nego pre Kovida i nažalost su to viši stadijumi koji su i teži za lečenje”.

Prognoza bolesti zavisi od vrste maligne bolesti, njene biološke agresivnosti, stadijuma, opšteg stanja pacijenta, od pridruženih bolesti, ali i godina života, mada to ne mora ništa da znači. Imamo pacijente sa 70 i 80 godina koji su se prvi put razboleli pa imaju karcinom i oni se mnogo lakše leče nego oni koji imaju neke pridružene bolesti, a mogu biti mnogo mlađi. Princip je što ranije otkriti i kada se na vreme postavi dijagnoza, rak je izlečiv.

Od juna 2022. godine, u protokol lečenja onkoloških pacijenata uvedeni su inovativni lekovi koji se nalaze na pozitivnoj listi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i pacijenti ih ne plaćaju, ali se za sada oni još uvek primenjuju samo u ustanovama tercijarne zdravstvene zaštite. “Da bi pacijenti te lekove mogli da koriste uz hemoterapiju, moraju nama da se jave. Za sada ta ciljana biološka terapija primenjuje se u našoj najbližoj ustanovi, a to je Institut za onkologiju u Sremskoj Kamenici, dok se kombinovani deo primenjuje kod nas. Ono na čemu se sada radi je da se pomenuta terapija prevede na sekundarni nivo zdravstvene zaštite, tako da bi mogli da primenimo i jednu i drugu terapiju u Subotici, da pacijenti ne bi morali da zbog jedne najobičnije injekcije ili intravenske terapije putuju za Novi Sad”. U Srbiji su doneti nacionalni programi za skrining raka, grlića materice, dojke i debelog creva, koji su zaustavljeni tokom pandemije, a sada se, kako naglašava dr Štrbac Čizmarević, radi na njihovom ponovnom uspostavljanju. Na skrining raka dojke pozivaju se žene starosti od 50 do 69 godina, dok se mamografija radi svim ženama na dve godine. Skriningom na rak grlića materice obuhvaćene su žene starosti od 25 do 64 godine koje se pozivaju na ginekološki pregled, a ciljna grupa za testiranje na rak debelog creva obuhvata oba pola starosti od 50 do 74 godine, koji se jednom u dve godine pozivaju da se testiraju na skriveno krvarenje u stolici. Međutim i pored poziva, tim preventivnim pregledima se odaziva jako mali broj ljudi.

“Moramo omasoviti skrining programe, jer džaba nama skrining kada se na njega odazove svega 20 odsto pozvanih pacijenata ili se uopšte ne odazovu. Druga stvar koja je jako dobra su sistematski pregledi koji se obavljaju u različitim radnim organizacijama, jer iz takvih pregleda mi imamo veliki priliv pacijenata. Važnost redovnih pregleda je od neprocenjivog značaja u otkrivanju bolesti, čime se omogućava visok procenat izlečenja”, zaključuje naša sagovornica.