Uticaj novogradnje na očuvanje graditeljskog nasleđa

U organizaciji Fondacije „Karolj Biro”, danas je u Velikoj većnici održana međunarodna konferencija pod nazivom “Perspektiva očuvanja graditeljskog nasleđa u gradskom jezgru Subotice”, koja je okupila veliki broj predstavnika relevantnih institucija, a predavanja na tu temu održali su predstavnici gradova Kesthelj, Sekešfehervar, Šopron, Kluž-Napoka, Odoreju Sekujeska, Osijek, Novog Sada i Sombora, koji su prezentovali svoja iskustva.

Dubravka Đukanović, direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture rekla je da je traženje balansa između očuvanja graditeljskog nasleđa i nove gradnje zapravo ključ uspeha i očuvanja našeg identiteta u velikoj meri i da je osnova takve jedne aktivnosti stalna komunikacija uz poštovanje potreba svih aktera u odlučivanju i svih korisnika prostora o kojem se radi. “Kulturno nasleđe je legat, nešto što je nasleđeno iz prošlosti, ali njegovo korišćenje u punom značenju te reči mora da bude održivo. Svaka građevina bilo ona istorijski vredna ili samo istorijska građevina, ukoliko se ne održava ona propada i u nju treba značajno ulagati. Mi smo svi svesni činjenice da su iza nas decenije nedovoljnog ulaganja u obnovu graditeljskog fonda, mnogo bogatije države od nas ulažu mnogo veća sredstva. Kada gledate koliko je ulaganje naše države, mi zaista možemo da kažemo da je u ovoj godini izdvojeno neuporedivo više sredstava iz budžeta, mi smo prešli procentualno jedan posto budžeta za ulaganje u nepokretno kulturno nasleđe, ali kada govorimo o tome da u republici Srbiji ima preko 2.500 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, u okviru kojih su pokretna kulturna dobra, vrlo jedostavna računica je da su to ogromna sredstva i da nije dovoljno samo ulaganje države, već je neophodno ulaganje pre svega vlasnika, korisnika, lokalne zajednice i svih onih koji trebaju da imaju benefite i da uživaju u tom kulturnom nasleđu”, napomenula je Đukanović.

Kada je reč o Subotici, Gordana Prčić Vujinović, arhitekta – konzervator Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, istakla je da je zaštićeno gradsko jezgro Subotice i samo nasleđe u veoma lošem stanju, iz razloga što poslednjih godina nisu pravljeni veliki projekti obnove grada, nego su pojedini objekti sporadično restaurirani. “To su uglavnom objekti od velike vrednosti kao što je Sinagoga, tako da hitno moramo nešto preduzeti. Veliki problem identiteta grada čine prizemni objekti kojih ima oko 50 odsto u našem zaštićenom jezgru, veliki je problem finansiranja i pitanje šta sa njima uraditi. Da li ih porušiti pa graditi jednolične monotone zgrade ili višespratnice koje će nam narušiti identitet grada ili pokušati naći način da se ti prizemni objekti sačuvaju i obogate nekim novim sadržajima, da se sačuvaju ti ambijenti, oplemene, da se uvede zelenilo, prostor za svakog građanina”, objasnila je Gordana Prčić Vujinović i naglasila da grad ne može biti vlasništvo pojedinih investitora. “Grad je vlasništvo svih nas i neophodno je oformiti na tim prostorima objekte za svakog građanina. To nam je cilj, da se ponovo izvrši valorizacija gradskog jezgra i vrednuju objekti, naprave smernice za dalji razvoj. Naravno to ne može biti posao jedne institucije, to mora biti zajednički rad svih institucija, političara, lokalne zajednice i građana, stručnjaka. Kako mi gradimo grad, tako i grad gradi nas, takvi ćemo biti kakav nam je grad”, zaključila je ona.

Balaž Sič, direktor Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, ocenjuje da se stiglo do tačke kada se moramo odlučiti na određene korake. “Nije nam grad ruiniran, ima nade da se spasi vizura i lepota grada, tako da je ova konferencija dobra da se nađu smernice gde i kako da idemo dalje. Imamo mi ideje, ali moramo putem ovih konferencija da ih ojačamo i saznamo kako drugi rade, da eventualno preuzmemo neke dobre primere”, rekao je Balaž Sič.

Balint Pastor, predsednik Skupštine grada smatra da je moguće očuvati gradsko jezgro i pored sve prisutnije novogradnje. “Ono što mi smatramo prioritetnim je očuvanje gradskog jezgra i o tome smo raspravljali pre godinu dana, kada je iz procedure bilo povučeno Plan detaljnje regulacije za zonu II. Sada se radi novi plan koji će biti izbalansiran. Mislim da će ova konferencija i svi međunarodni primeri dokazati da ono što smo mi rekli tada da je itekako realno i u skladu sa modernim trendovima. Ono što je građevinsko nasleđe treba očuvati i staviti u funkciju turizma, a pored toga investitori treba da nađu svoju računicu. Subotica je peti grad po veličini u državi i ima dovoljno veliki prostor i teritoriju u samom centru grada. Ni u Skadarlijskoj ulici u Beogradu, ni ulici Laze Telečkog u Novom Sadu pored tih starih zgrada se ne grade novi soliteri, tako da je to apsolutno u skladu sa tim što mi želimo, a tako je i u Osijeku, Somboru, Segedinu i drugim gradovima. Ono što mi želimo je u skladu sa evropskim trendovima”. Govoreći o novom planu za zonu II centra, Pastor ističe da se na centar grada gleda kao na ambijentalnu celinu. “Ne smatramo da samo pojedine zgrade treba da budu zaštićene, nego čitav centar će biti pod zaštitom, a novi plan treba da vodi računa o tome”, rekao je Balint Pastor.

Sutra, drugog dana konferencije, u Rajhl palati će se održati stručna radionica uz učešće stručnjaka i predavača-učesnika konferencije, stručnjaka lokalnih institucija i predstavnika lokalne samouprave grada Subotice.