Okrugli sto posvećen objektivnim poteškoćama u obrazovnom sistemu

Lokalni Savet roditelja grada Subotice juče organizovao Okrugli sto pod nazivom „Stanje u obrazovanju i njegove perspektive“, na kojem su učestvovali predstavnici vaspitno – obrazovnih ustanova i roditelji, sa namerom da se otvoreno i bez zadrške razgovara o objektivnim poteškoćama koje postoje u obrazovnom sistemu naše zemlje.

Na Okruglom stolu bilo je reči o obuhvatu dece predškolskog uzrasta u institucijama predškolskog sistema obrazovanja, problemu erozije ocenjivanja i kvaliteta znanja učenika, kao i o stanju u osnovnim i srednjim školama. Podaci pokazuju da u Srbiji postoji 466 predškolskih ustanova od kojih su 162 državne, a 344 privatne, u kojima je upisano preko 224 hiljade dece. Istaknut je problem nedovoljnih kapaciteta, jer se dešava da je broj upisane dece veći od stvarnih mogućnosti predškolskog sistema, dok je akreditacija privatnih predškolskih ustanova ocenjena kao sporna jer nisu usvojeni standardi kvaliteta prostora, opreme i kadrova.

Kada je reč o osnovnim školama, podaci koji se odnose na prethodnu školsku godinu pokazuju da se broj prema generacijama učenika kreće između 62 i 65 hiljada uz tendenciju opadanja. U Srbiji ima 3.200 osnovnih škola koje pohađa preko 550 hiljada osnovaca, a od 52 hiljade angažovanih nastavnika, gotovo polovina je bez statusa stalno zaposlenog. “Imam u svojoj neposrednoj blizini kolege koje se više od 10 godina provlače sa statusom privremeno zaposlenih, što pokreće pitanje autonomije u radu nastavnika i koliko on može da bude slobodan i kreativan kada zna da njegova osnovna egzistencijalna pitanja vise u vazduhu. U školama u Srbiji postoje kombinovana odeljenja koje pohađa 20.000 đaka i oni se mahom nalaze u seoskim sredinama. Problem je i inkluzivno obrazovanje. Mi smo nekako na vrat na nos pristali na to inkluzivno obrazovanje i ostavili po strani specijalne škole, gde rade ljudi koji su obučeni za rad sa decom sa posebnim potrebama.  Svetska banka sa svojim elaboratom koji nije javno dostupan stoji iza projekta racionalizacije mreže osnovnih škola i verujemo da će prva na udaru biti seoska odeljenja. Postavlja se pitanje zašto taj elaborat ne izrade profesori, nastavnici, predstavnici obrazovnih ustanova”, napominje Jasmina Marić.

Govorilo se i o stanju srednjoškolskog obrazovanja. Istaknuto je da u Srbiji postoji 518 srednjih škola u koje ide 249 hiljada đaka, od kojih oko 150 hiljada pohađa četvorogodišnje smerove, a 67 hiljada se školuje u gimnazijama. Trogodišnje stručne škole pohađa 34 hiljade đaka, a od 30.000 angažovanih profesora, 50 odsto nema stalni radni odnos.

“Mi smo pozvali relevantne goste, neki su nam otkazali učešće u poslednjem trenutku iz raznoraznih razloga, ali se nekako nadamo da će nakon ovog prvog okruglog stola to postati redovna praksa svih budućih saziva Lokalnog saveta roditelja, jer naš mandat je kratak, on ističe 31. avgusta, ali se nadamo da će ovim tragom nastaviti budući saziv. Mi želimo da pošaljemo poruku da su roditelji saradnici u obrazovnom sistemu, dakle ne oni koji se pojavljuju tamo gde im nije mesto, ali imaju pravo da se pitaju, savetuju i sugerišu. Podaci pokazuju da je 40 odsto učenika koji završe osnovnu školu funkcionalno nepismeno, pričaćemo o tome zašto se postižu loši rezultati na međunarodnim testiranjima, kakva je situacija u visokom obrazovanju, zašto imamo preko 3.300 akreditovanih studijskih programa, a razgovaraćemo naravno i o primerima dobre prakse. Mi nismo ovde da kritikujemo već da razgovaramo”, ističe Jasmina Marić, profesor u Tehničkoj školi “Ivan Sarić”.