Hrvatska zajednica u Srbiji je isključena iz procesa donošenja odluka

Povodom jednog od četiri velika praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji – blagdan sv. Josipa i 20. godišnjice formalno-pravnog priznanja Hrvata nacionalnom manjinom u našoj zemlji, danas je u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća održan sastanak na kome su prisustvovali predstavnici Hrvatskog sabora. Na sastanku je bilo reči o aktivnostima koje je hrvatska zajednica ostvarila u saradnji sa Republikom Hrvatskom na političkom planu, bilateralnih odnosa, razmeni kulturnih sadržaja, saradnji institucija, a govorilo se i o izazovima koji predstoje, kao i o nastavku saradnje u onome što predstoji u Srbiji. Teme razgovora ticale su se i aktuelnih problema, ali i načinima za njihovo rešavanje.

Izaslanica predsednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić, istakla je da ovo nije prvi put da se Hrvatskom nacionalnom vijeću i svim hrvatima pruža jedna čvrsta podrška. “Nama je jako stalo da mi probamo to nekako dovesti u ravnotežu, jer vi znate kolika prava uživa srpska manjina u Hrvatskoj i tako isto želimo da se konačno sporazum koji su potpisale Hrvatska i Srbija počne realizovati, pogotovo član 9. Činimo sve što je moguće i u dobroj volji uvek dođemo ovde našim hrvatima dati do znanja da nam je stalo, ali uvek nastojimo u bilateralnim odnosima sa republikom Srbijom učiniti sve kako bi smo konačno došli do jednih normalnih odnosa dve zemlje koje žele uspostaviti dobre odnose”, naglasila je Bušić i napomenula da srpska nacionalna manjina u Hrvatskom saboru ima čak tri predstavnika i izrazila nadu da će doći vreme kada će hrvatska nacionalna manjina imati svoje zastupnike u srpskom parlamentu i da to nije nešto što se može u nedogled odugovlačiti, pogotovo sada kada Srbija želi da ubrza korake ka Evropskoj uniji.

Jasna Vojnić, predsednica Hrvatskog nacionalnog vijeća ocenila je kao izuzetno važnom podršku republike Hrvatske, koja se u zadnjih nekoliko godina pokazuje i sve je veća. “Od podrške ključnih projekata, institucionalnog osnaživanja da će Hrvatska kuća uskoro biti završena, da nas kadrovski osnaže, da Hrvatsko nacionalno vijeće nije više na nivou udruženja nego zaista uvažavajuća institucija. Zato nam je važno da u svakom danu naše zajednice budu prisutni, da osetimo njihovu podršku, a isto tako verujemo da će se takva podrška pokazati i od strane vlasti republike Srbije”, kazala je Jasna Vojnić.

Zvonko Milas, državni sekretar kancelarije za Hrvate izvan Republike Hrvatske, napomenuo je da je hrvatska zajednica u Srbiji jedna od najagilnijih sa preko 300 projekata godišnje i da je zadovoljstvo sarađivati na planu kulture i svim područjima života koji zaista mogu doprineti očuvanju svega onoga na osnovu čega se prepozanju kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine. “Ono što moram reći je da imamo dobre partnere sa strane hrvatske zajednice i Vlada republike Hrvatske je to prepoznala. Nezahvalno je govoriti o sredstvima i pomoći, a u toj našoj saradnji moram reći da su sredstva od dolaska vlade Andreja Plenkovića višestruko porasla, konkretno za potrebe izgradnje Hrvatske kuće, rekao bih sedišta svih najznačajnijih institucija i Hrvatskog nacionalnog vijeća i ostalih kulturnih institucija, koji će time dobiti jednu funkcionalnu puninu, a postaće središte kulture i prijatelja hrvatskog naroda”. Zvonko Milas osvrnuo se i neimplementiranje članka 9. Sporazuma između Srbije i Hrvatske koji je potpisan 2004. godine, koji bi trebalo da garantuje obostranu zaštitu Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji. “Očekujemo od Republike Srbije da taj član bude implementiran, jer mislim da je svima jasno šta bi značilo direktno zastupništvo na svim nivoima predstavništva vlasti u Srbiji i koliko bi to unapredilo položaj i kvalitet života Hrvata u Srbiji”, naglasio je Milas.

Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini kao najveći problem Hrvata u Srbiji istakao je isključenost predstavnika hrvatske zajednice iz procesa donošenja odluka i nerešeno pitanje zagarantovanih mandata u republičkom parlamentu. “Mi smo svesni složenosti tog pitanja i želimo da, ukoliko to Srbija ne može da ostvari donesemo neka ad hok rešenja, da ne budemo stalno u situaciji da politička pitanja i institucionalno delovanje budu realizovana na način delovanja ulice. To nas iscrpljuje, frustrira i stavlja u nejednak položaj kada su u pitanju predstavnici srpske zajednice. Mi vidimo da, ne samo kada je u pitanju izvršna vlast na najvišem nivou i kada su u pitanju okružni i lokalni nivo, da su promeri jedan na prema ništa. To je neodrživo i mi insistiramo da republika Srbija napokon počne rešavati taj deo međudržavno preuzetih obaveza”, naglasio je Žigmanov. Verujemo da se prepoznajemo kao pouzdani partneri vlasti u Republici Hrvatskoj i verujemo da odgovorno sprovodimo svoje dužnosti i da kvalitetno artikuliramo unutar prostora hrvatske zajednice i da sa vlastima Srbije, ukoliko oni iskažu jednu vrstu pozitivnog stava i odnosa, budemo istance koje grade svetlu perspektivu i Srbi kao u demokratskom društvu, ali i prosperitetu”, zaključio je Žigmanov.