Danas je Veliki petak

Pravoslavni vernici koji poštuju Julijanski kalendar obeležavaju Veliki petak, dan stradanja Isusa Hrista, kada je osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje sveta. Za hrišćane to je najtužniji dan, kada se sećaju događaja koji su prethodili njegovom raspeću.

Tog dana vernici strogo poste, provodeći ga samo na suvom hlebu i vodi, a mnogi tog dana i „jednoniče“ –  ništa ne jedu niti piju, već tek uveče uzmu malo hleba i vode. U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne smeju zvoniti crkvena zvona, počev od bdenija na Veliki četvrtak, već se na bogosluženja poziva drvenim klepetalima. Na Veliki petak nema liturgije već se ujutru čitaju „Carski časovi“ i podseća na vođenja Hrista na sud ka Pontiju Pilatu, vreme osude, vreme krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica.

U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi Plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob. Ona se stavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob. Velikom petku prethodi Veliki četvrtak, kada se Hristos sa učenicima vratio u Jerusalim, gdje je na taj dan bila Tajna večera, kada je Isus ustanovio svetu tajnu pričešća govoreći: Uzmite, jedite, ovo je telo moje. I pijte iz nje svi, jer ovo je krv moja Novoga zaveta koja se proliva za mnoge radi otpuštenja grijehova.