Poljoprivrednici nezadovoljni sastankom u Vladi, u najavi protesti?

Predstavnici sedam udruženja poljoprivrednika iz čitave Srbije, među kojima je i subotičko Udruženje poljoprivrednih proizvođača, prisustvovalo je sastanku u Vladi Srbije na kojem su razmatrani zahtevi poljoprivrednika.

Srpski paori traže od Vlade Srbije da se krene u pravcu formiranja najniže otkupne cene mleka koja će iznositi minimalno 78 dinara, kolika je i njena realna cena sa svim inputima, da subvencije po hektaru budu minimalno 35 hiljada dinara za sve prijavljene površine, odnosno da se ukine ograničenje do 20 hektara, da premija za mleko bude minimalno 20 dinara po litru, da se referentna cena ratarskih kultura izjednači sa robnim berzama u Budimpešti i Parizu, regulisanje uvoza mleka i mlečnih proizvoda u Srbiju, da dizel gorivo po hektaru za ratarske kulture bude 100 litara sa PDV-om bez akcize, a za voćarske i povrtarske kulture 300 litara, isplatu regresa za mlečne krave u iznosu od 40 hiljada dinara po grlu i ukidanje naknade za odvodnjavanje.

“Odbijen nam je zahtev za minimalnu otkupnu cenu mleka i dizel gorivo, dok kada je reč o izjednačavanju sa cenama na rodnim berzama u drugim državama, obrazloženo nam je da Vlada na to ne može da utiče, a poljoprivrednici kada su mogli da prodaju svoj rod država je zabranila izvoz. Jedino što je uzeto u obzir je zahtev za povećanje subvencija po hektaru, ali nakon što se napravi računica sa kojom bi se sagledalo koliko je država u mogućnosti da to poveća. Takođe nam je rečeno da postoji mogućnost zabrane uvoza mleka, kao i povećanje premije za mleko sa 15 na 20 dinara, ali za jedan ili dva kvartala. Dakle, opet su nam dali “nešto na kašičicu”. Takođe smo tražili da se ukine i naknada za odvodnjavanje, za šta nam je rečeno da je to prihod budžeta, a mi smo pokušali da objasnimo da je to poljoprivrednicima rashod i namet za koji mi ne osetimo da dobijamo nešto zauzvrat”, objašnjava Miroslav Matković, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice i dodaje da su predstavnici poljoprivrednika jako nezadovoljni prijemom kod premijerke, jer misle da nisu shvaćeni za ozbiljno.

Mi pokušavamo da objasnimo da nam je jako potrebna pomoć, da mere koje je Vlada do sada preduzela nisu dale efikasne rezultate i da to jednostavno nije dovoljno. Na sastanku nam je rečeno da dosta zahteva koje smo mi predali ne mogu da prihvate, kao na primer garantovanu otkupnu cenu mleka, uz obrazloženje da država ne može da utiče na to. Što se tiče plavog dizela, on je trenutno najpotrebniji srpskom seljaku, jer svaki poljoprivrednik bez obzira na to da li je ratar, stočar ili voćar koristi gorivo i potrebno je da imaju jeftin energent i da mogu da rade sa njim. Što se tiče mleka, čuli smo da mlekare otkazuju otkup, a kada smo to saopštili premijerki dobili smo odgovor da su mlekare uvezle ogomne količine mleka i da su im puni magacini, a razlog zašto srpski seljak ne može da proda svoje mleko je taj, da dok se ne potroši ono koje je uvezeno mlekare nove količine neće otkupljivati. Prema njihovom odgovoru ja sam zaključio da srpski seljak sada treba da prosipa svoje mleko ili da rasprodaje grla ili ih šalje u klanicu i da čeka kada će mlekare da isprazne svoje magacine. Po njihovom, seljak treba da čeka ili razmišlja pola godine ili godinu dana kada će magacini biti prazni, što je nama potpuno neprihvatljivo”.

Prema Matkovićevim rečima, poljoprivrednici su saglasni da 34 aktuelne mere subvencija ostanu i dalje na snazi, ali traže da država pruži subvencije po hektaru obradive površine, jer su one svuda u okruženju mnogo veće nego u Srbiji. “Imajući u vidu da se konstantno upoređujemo sa Evropskom unijom, hajde da onda i u tom delu budemo konkurentni. Tražili smo i da referentna cena ratarske kulture bude izjednačena sa rodnim berzama u Budimpešti i Parizu, jer zašto je uljana repica kod nas 340 eura sa PDV-om, a u Mađarskoj 430, znači mi tražimo da i nam približno bude takva cena”. Prolećna setva je, kako Matković ističe, jako siromašna, jer poljoprivrednici ne mogu da nabave veštačko đubrivo. “Semenski kukuruz u odnosu na prošlu godinu nije pojeftinio ništa, a merkantilni je pojeftinio za 50 odsto, znači sa 36 na 21 dinar i mi smo već u gubitku i veliki broj poljoprivrednika nije uspeo da kupi seme za gotov novac, nego su se morali zaduživati, a razdužiće se na jesen gotovim proizvodom gde se već obračunava kamata. Džabe smo mi kupili veštak koji sada košta u pola cene, kada smo se mi zadužili hiljadu eura po toni, a razduživaćemo se od 18 do 20 dinara po kilogramu pšenice. Dakle mi sada treba da proizvedemo četiri puta više pšenice da bi samo otplatili veštačko đubrivo, a gde su ostali izdaci što poljoprivrednici imaju?”.

Matković dodaje da će se narednih dana održati sastanak sa predstavnicima ostalih udruženja, kako bi se definisali dalji koraci koji će u mnogome zavisiti od ishoda novog sastanka koji je sa predstavnicima Vlade i ministarstva zakazan za ponedeljak, 15. maj. Ukoliko zahtevi poljoprivrednika ne budu ispunjeni, najverovatnije su u planu protesti nalik prošlogodišnjim. “Mi u udruženjima smatramo da je reč o klasičnoj kupovini vremena i da se sve dalje odlaže, jer ako oni za pola godine nisu ništa uspeli da reše, ne verujem da će uspeti za narednih nedelju dana”. Ovogodišnja setva najviše zavisi od kiše, ali je već očigledno da se ne pokazuje u dobrom pravcu zato što su poljoprivrednici koristili manje veštačkog đubriva, pa se samim tim ne mogu ni očekivati prinosi kao ranijih godina.