Izložbom “Vrata sunca” otvoren 21. Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva

Izložbom ambijentalne arhitekture bunjevačkih salaša “Vrata sunca”, juče je otvoren 21. Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva. Radove na kojima su prikazane građevine Daorsa, ilirskog plemena koji su gradili megalinske zidine i objekte za stanovanje, istraživao je poznati subotički arhitekta Mijo Mandić, koji je 2009. godine izdao knjigu “Buni, Bunievci, Bunjevci”, a autor je i filma “Svadbeni običaji bački bunjevaca”.

Mijo Mandić objašnjava da je još tokom studija u Sarajevu istraživao bunje, megalinske građevine Daorsa, a reč je o ilirskom plemenu u čijoj blizini su se nalazili i buni, današnji Bunjevci, koji su po jednoj od teorija dobili naziv po ostacima kamenih građevina. “Ta ambijentalna kultura se zasniva na elementima bunjevačkih salaša, kao što je to recimo u Mađarskoj arhitekta Makovec obradio čitav jedan preporod što se tiče ambijentalne arhitekture. Na jednoj slici se vidi raspored salaša, osnovna zgrada za stanovanje kako je okrenuta prema stranama sveta i kako su raspoređeni ekonomski objekti. To sam naročito težio da pokažem, tamo se vide kokošinjac u obliku bunja, kao što su enterijer paorskih peći, oni su takođe u tom obliku, a reč je o kupolastoj građevini, što je verovatno nasleđe odakle su došli bunjevci, jer i bunje su kupolaste građevine samo od kamena, a ovo je od gline. To je jedan element foklorne arhitekture. Zavisi da li se formiraju etno naselja, kao što se sada u Mađarskoj ponovo obnavlja, pa vidimo kako su se gradili od prirodnih materijala, od nabijanice, trske, to su dobro izolovani debeli zidovi, s time što je sada trska zaštićena od požara pa je impregniran taj materijal”.

Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva ima dugu tradiciju više od 20 godina i on je veoma značajan za istoriju i tradiciju ovog naroda, smatra predsednica KUD “Bunjevka” Kata Kuntić. “Bez ljubavi i onog osećanja bunjevštine mislim da niko ne bi ovo dugo izdržao, a pored toga jedna velika grupa ljudi entuzijasta koji su radili ovo godinama, a tako ćemo jedino moći nastaviti, ako nas bude. Činjenica je da bunjevci nemaju dobre informacije o svojoj istoriji i tradiciji, mi u školama učimo to što učimo, a da bi što više učili, jako je važno da se o nama nešto zna”, istakla je Kata Kuntić.

Predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine dr Suzana Kujundžić Ostojić, naglasila je da je festval za ovu dvadeset jednu godinu iznedrio brojne teme, koje su važne za istoriju i književnost bunjevaca, koje su se tokom rada bunjevačke zajednice, Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine i Bunjevačke matice i brojnih drugih udruženja razvijale svoje plodove. “Ova izložba koju otvaramo, ovo maštanje o salašu, ja ću kratko reći da Miji Mandiću želim da, pored knjige koju je napisao i pored filma koji je snimio, u naredne četiri godine koje trebaju da nam donesu novi peti saziv Nacionalnog saveta, da on nadgleda izgradnju jednog takvog salaša, na zadovoljstvo svih nas i da taj rostor bude prava kuća gde će se kasnije održavati i ovi festivali i sve drugo što mi radimo i što se trudimo i da se u toj atmosferi osećamo tako prijatno, kao što su ove boje kojima je crtao”, dodala je ona.

“Kreativni sadržaji inspirisani narodnim motivima i stvaralaštvom, deo su svakog festivala koji je do sada održan, ali ono što je nekako najznačajnije i najvažnije prateći ove festivale za mene, jeste činjenica da se organizatori mnogo trude da sve ono što je kultura i tradicija bunjevaca prenesu na mlađe naraštaje. Tako se čuva tradicija, jer čuvanje kulturnog nasleđa jeste izuzetno važno za identitet jednog naroda. Ovo je svakako manifestacija koja ima podršku Lokalne samouprave i koja je prepoznatljiva na mapi kulturnih dešavanja u našem gradu, a koja neguje lepotu različitosti, multietničnosti i multikulturalnosti”, istakla je Milanka Kostić, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje.

Danas u 19 časova u novoj čitaonici Gradske biblioteke, održaće se tribina “Da se ne zatomi”, autorke Tamare Babić o engleskom festivalu “Langolen”, na kojoj je bunjevačka folklorna grupa 1952. godine osvojila prvu nagradu, a biće reči i o osnivanju BKC “Subotica” 1992. godine. U četvrtak, 08. septembra će u Narodnom pozorištu biti izveden mjuzikl “Bunjevačka svitska slava – Langolena”, čiji scenario i režiju potpisuje Kata Kuntić, a u programu će učestvovati KUDŽ “Bratstvo”, KUD “Bunjevka”, KUD “Aleksandrovo”, BKC “Tavankut” i Narodni orkestar i muzički kvartet pod upravom Vlastimira Stanimirovića. U okviru večeri, biće prikazan istoimeni film, čiji tekst i režiju potpisuje Tamara Babić.