Završetak projekta “Ecolacus”, izvršen selektivni izlov na Palićkom i Ludoškom jezeru

U sklopu projekta “Zaštita biodiverziteta i voda jezera Palić i Ludaš”, u IV sektoru Palićkog jezera izvršen je jesenji selektivni izlov invazivnih vrsta riba. Ova aktivnost predstavlja završetak projekta nemačke razvojne banke KfW “Ecolacus”, u okviru kojeg je u protekle četiri godine izvršen izlov ribe iz ova dva jezera.

Do sada je izlovljeno oko 250 tona ribe, a u ovom jesenjem periodu 13,5 tona, ističe Tamaš Vinko, stručni saradnik u JP “Palić – Ludaš”. Kako objašnjava, u odnosu na prošlu godinu izlovljeno je više ribe što se tiče težine, međutim riba je jako sitna, što će uticati na to da neće moći da poraste. Govoreći o ostalim vrstama, napominje da je zabeležena veća količina smuđa, a bilo je dana kada je u jezero vraćeno preko 2.500 komada, a dodaje da su zabeležene i ostale autohtone vrste poput šarana i crvenperke, dok je kod invazivnih vrsta zabeležen američki patuljasti somić i sunčanica.

“Što se tiče vađenja u ovom periodu, veliku pomoć pružio nam je Zoološki vrt sa kojim već godinama sarađujemo, a mi smo ribu donirali kao hranu za životinje. Bitno je da naglasim da planiramo da nastavimo izlov, ali sve zavisi od rezultata monitoringa. Što se monitoringa tiče, ove godine smo detaljno radili i na proleće i sada na jesen, kako bi videli celokupno stanje u ova dva perioda. Primetili smo i da na Ludoškom jezeru ima dosta smuđeva, štuke i drugih autohtonih vrsta, a našli smo i čikove koji su strogo zaštićena vrsta na Kirešu. Moram da napomenem da nismo imali pomor ribe, svega nekoliko desetina komada, što je opet jedan dobar znak, a radili smo i analizu ribljeg materijala i sve je bilo kako treba, što znači da je riba bezbedna za ljude”, dodao je Vinko.

Za sprovođenje selektivnog izlova ribe JP “Palić – Ludaš” dobilo je specijalan čamac, koji je napravljen za potrebe preduzeća i osam specijalnih vrški, imajući u vidu da u Palićkom jezeru ima puno babuške. “Imamo dobre rezultate jer do sada je izlovljeno više od 200 tona ribe, ali ove godine evidentno je smanjenje broja izlovljenih babuški, što znači da se kvalitet vode poboljšava. JP “Palić – Ludoš” i ubuduće će se trudititi da radi ovaj izlov, a u planu je i poribljavanje jezera. Ove godine smo završili i monitoring riba, što znači da ćemo imati ozbiljniju sliku o tome kakvo je stanje našeg ribljeg fonda u Palićkom i Ludoškom jezeru”, naglasila je Marta Dobo, direktorica pomenutog preduzeća.

Naglasila je da preduzeće “Palić – Ludoš” ima obavezu da svake treće godine izvrši monitoring u oba jezera i u zavisnosti od toga po potrebi će se vršiti selektivni izlov. “Pošto mi moramo da dobijemo saglasnost od nadležnih institucija, za sada za ovu godinu nismo dobili dozvolu, osim posle 15. juna. Mi znamo da bi sa stručne strane bilo najpoželjnije da se to uradi u martu mesecu kada se ribe još uvek ne mreste, ali mi ćemo svakako to da vršimo jer naši ribočuvari i čuvari zaštićenih područja su naučili kako se stavlja i izvlači mreža i kako se ona  vadi, tako da smo obučeni za ovaj posao”, dodala je Dobo.

Direktorica Zoološkog vrta Sonja Mandić, istakla je dobru saradnju sa JP “Palić – Ludaš” koja se nastavila i ove godine. Na ovaj način stanovnici vrta dobili su svežu jezersku ribu koja će značiti i za svaštojede kao što su mrki medved, vidre, rakuni i slične životinje, a pogotovo za deo prihvatilišta gde će ove godine prezimiti više od 20 roda koje nisu dovoljno oporavljene da bi krenule na dug migratorni put do Severne Afrike. “Mi ćemo do Nove godine, a možda i dalje imati obezbeđenu ishranu za sve vrste barskih i jezerskih ptica u Zoološkom vrtu. Na ovaj način mi ih snabdevamo sa dodatnih više od 50 kilograma ribe dnevno, a sve ono što nismo uspeli da iskoristimo kao svežu ribu, trenutno je uskladišteno u naše dve hladnjače, pa će biti sigurno iskorišćeno već tokom ove godine”, naglasila je ona.

Projekat nemačke razvojne banke KfW “Eco lacus”, obuhvatao je još nekoliko investicija, izgradnju dodatne jedinice za uklanjanje fosfora iz vode, proširenje kanalizacione mreže na Paliću i izgradnja zaštitnog pojasa vegetacije oko četvrtog sektora Palićkog  i Ludoškog jezera, kojim se sprečava uticaj vetra i površinskog oticanja voda i unos hranjivih sastojaka u jezero. “Sve ove investicije imaju za cilj da zaštite jezero, odnosno da očuvaj biodiverzitet i kvalitet voda oba jezera. Mi se nalazimo na samom kraju projekta koji traje do kraja ove godine i ja bih se ovom prilikom zahvalio svim njegovim učesnicima”, istakao je Marko Stojčić, stručni konsultant projekta “Zaštita biodiverziteta i voda jezera Palić i Ludaš”.