Subotica dobija Koordinaciono telo za borbu protiv nasilja u osnovnim i srednjim školama

Centar za nestalu i zlostavljanu decu Fondacije “Tijana Jurić”, organizovao je danas Okrugli sto povodom formiranja Koordinacionog tela za borbu protiv nasilja u osnovnim i srednjim školama u Subotici, koji bi trebalo da počne sa radom u novoj školskoj godini. Na Okruglom stolu na kojem su učestvovali predstavnici lokalne samouprave, Aktiva direktora osnovnih i srednjih škola, Centra za socijalni rad, Saveta roditelja, kao i drugih institucija i organizacija koji će činiti ovo telo, predstavljen je predlog programa rada budućeg Koordinacionog tela, a razmenjene su i sugestije kako bi on u budućnosti funkcionisao što efikasnije.

Igor Jurić, predsednik Centra za nestalu i zlostavljanu decu, istakao je važnost formiranja ovog tela i u Subotici, imajući u vidu da je vršnjačko nasilje u ekspanziji i naglasio da je osim sa žrtvama nasilja, neophodno raditi i sa zlostavljačima. “Ovim skupom pokušaćemo da čelnike grada ubedimo da Koordinaciono telo za borbu protiv nasilja, koje već funkcioniše u Novom Sadu, a od juče i u Vlasotincu, dok će u ostalim gradovima biti formirano u narednom periodu, napokon zaživi i u Subotici, jer njegov značaj je u tome da vršnjačko nasilje koje je u ekspanziji dovedemo na jedan nivo i da pokušamo preventivno da delujemo. To je samo prvi segment onoga što će naša organizacija raditi u našem, a sa druge strane i u drugim gradovima naše zemlje. Kada pričamo o nasilju nad decom, važno je da se posvetimo i samim zlostavljačima, jer tu smo videli krucijalni problem i želimo da se usmerimo na te mlade ljude, jer oni bez obzira što su nasilnici, ne smeju biti zapostavljeni, a mi imamo obavezu da se njima mnogo više posvetimo, jer jedan nasilnik ne zlostavlja jedno dete, on zlostavlja mnogo više dece i upravo zbog toga smo videli iz iskustva drugih zemalja da to dobro funkcioniše. Koordinaciono telo će biti jedan organ Gradske uprave koji će koordinisati način funkcionisanja i samo delovanje protiv vršnjačkog nasilja. Očekujem da nakon sastanka Subotica shvati značaj borbe protiv nasilja u školama”, dodao je Jurić.

Ilija Đukanović, član Gradskog veća za zdravstvo i socijalnu zaštitu, rekao je da Okrugli sto predstavlja poslednji korak ka formiranju Koordinacionog tela za borbu protiv vršnjačkog nasilja u našem gradu. “Lokalna samouprava podržava ovu inicijativu, mi smo dali zeleno svetlo za njegovo formiranje, a u prethodnom periodu obavili smo nekoliko sastanaka sa predstavnicima Centra za nestalu i zlostavljanu decu, bili smo u poseti Koordinacionom telu u Novom Sadu kako bi se upoznali sa radom, koje predstavlja uzor za formiranje ovih tela na nivou čitave Srbije. Istraživanja i analize su poražavajuće, nema škole u kojoj nema nekog oblika nasilja, da li je u pitanju fizičko, verbalno, digitalno ili socijalna isključenost, tako da ovo je važan problem i mi kroz Koordinaciono telo želimo da usvojimo određeni set mera i aktivnosti na prevenciji, edukaciji, organizovanju određenih tribina, radionica i seminara, da otvorimo saradnju na početku nove školske godine i sa medijima, da možemo da razgovoramo na ovu temu i siguran sam da ćemo imati njihovu podršku”, naglasio je Đukanović.

Jedna od obrazovnih ustanova koja je uzela učešće na današnjem sastanku je i Osnovna škola “Matko Vuković”, čija direktorica Mirjana Stevanović kaže da i u ovoj obrazovnoj ustanovi postoje slučajevi nasilja među decom, a osim verbalnog i emocionalnog, najčešće se javlja digitalni oblik nasilja. “Ono što smo primetili je da je upravo ovo poslednje nešto što je u velikom porastu, korišćenjem društvenih mreža i samim prisustvom dece na njima. To su najčešće situacije u kojima oni misle da su potpuno zaštićeni. Takvi slučajevi sprovode se po protokolu koji je davno usvojen prema Zakonima koji postoje, nulta je tolerancija na svako nasilje koje se desi, prijavi ili mi primetimo, međutim nekada se dešava da deca ne prijavljuju nasilnika ili roditelji insistiraju da se ništa ne preduzima dalje. Reagujemo tako što proces ide postepeno, u zavisnosti od toga zašto i kako se dešava, ali je procedura takva da se prijavi dežurnom nastavniku ili bilo kojoj odrasloj osobi i onda se ta prijava dalje procesuira sa odeljenskim starešinom, stručnom službom, a ukoliko je potrebno uključuje se i mreža podrške koja je izvan škole, kao što su socijalna služba i policijska uprava”, objašnjava ona.

Podaci pokazuju da preko 80 odsto dece u svom odrastanju preživi neki oblik vršnjačkog nasilja, a ono se osim kod mladih sve češće dešava i između đaka i nastavnog osoblja.