Saobraćaj odgovoran za povećan nivo buke u gradu

Saobraćaj odgovoran za povećan nivo buke u gradu

Monitoring buke na teritoriji Grada Subotice u 2022. godini, pokazao je da je tokom ukupno 50 izvršenih merenja, na tri od pet mernih mesta došlo do prekoračenja nivoa buke, dok na dva merna mesta buka nije prekoračila dozvoljeni nivo. Povodom Međunarodnog dana zaštite od buke koji se obeležava svakog 20. aprila, sa ciljem da se smanje nivoi buke kojima je stanovništvo izloženo, Zoltan Vidaković, diplomirani inženjer zaštite životne sredine u Zavodu za javno zdravlje, objašnjava za nedeljnik Subotica danas da su trendovi nivoa buke u stagnaciji, prekoračenja su mala i na godišnjem nivou se razlikuju po nekoliko decibela, a poslednjih godina primećeno je da je nivo buke tokom noćnog perioda nešto niži nego ranije, dok je dnevni nivo buke prosečan.

Zavod za javno zdravlje prema Ugovoru sa Gradskom upravom Grada Subotice, vrši Monitoring merenja buke u životnoj sredini na pet mernih mesta, a merenje se izvodi u dva godišnja ciklusa, u proleće i jesen u pet dnevnih intervala, dva dnevna, dva noćna i jedan večernji, a trajanje merenja traje oko 15 minuta. “Grad je podeljen na različite akustičke zone, to su standardna, poslovno-standardna, turistička zona Palić i Industrijska zona u Malom Bajmoku. Tih pet mernih mesta su Mesna zajednica Dudova šuma, merno mesto u Aleksandrovu, na Paliću kod Muškog štranda, zatim u Čantaviru i merno mesto na Somborskom putu. U svakoj od tih zona postoje granični dozvoljeni nivoi koji su dati Uredbom i na osnovu rezultata merenja donosi se zaključak za svako određeno merno mesto da li prelazi ili ne prelazi dozvoljeni nivo buke”, ističe Vidaković.

Buka se definiše kao neželjen ili štetan zvuk koji višestruko ugrožava ljudsko zdravlje i jedan je od najvećih problema, posebno u gradskim područjima. Kao mešavina zvukova različitih osobina, buka može biti trajna, isprekidana i udarna, promenljivih nivoa, različitog trajanja i vremenske raspodele. Buka se meri fonometrom, uređajem koji se postavlja na metar i po visine, što otprilike odgovara visini ljudskog uha i snima se određeni merni ciklus, a interval tokom kojeg se snima buka je oko petnaest minuta, dok kod mašina koje proizvode jednoličan zvuk merenje traje do pet minuta. Tokom merenja je bitno da se obuhvati ukupno pet intervala.

Najveću buku proizvode saobraćaj i motorna vozila, a njen nivo zavisi od brzine vozila, stanja puteva, širine kolovoza i drugih parametara, a osim monitoringa, Zavod za javno zdravlje obavlja merenja i po zahtevima ugostiteljskih objekata, za potrebe merenja nivoa uticaja muzičke opreme, kao i merenja za industrijske objekte, o uticaju buke tehnološke opreme na okolinu. Zoltan Vidaković dodaje da osim saobraćaja, odgovornost za povećan nivo buke se u manjoj meri pripisuje industrijskim objektima, dok naročito u letnjim mesecima dolazi do izvora buke koji uglavnom potiče iz ugostiteljskih objekata i letnjih bašti. “Tokom epidemije došlo je do primetno manjeg i rekao bih vremenski kraćeg rada ugostiteljskih objekata, jer ranije su lokali radili do kasno u noć, a sada objekti rade kraće i manji broj je ugostiteljskih objekata koji je obuhvaćen kontrolom koju vršimo po pozivu Inspekcije za zaštitu životne sredine Grada Subotice. U tim kontrolnim obilascima smo zaključili da je manji uticaj buke iz kafića i restorana”.

Svetska zdravstvena organizacija je nakon dugogodišnjih analiza objavila izveštaj pod nazivom “Teret bolesti izazvan bukom u životnoj sredini”, koji je pokazao da buka izaziva stres, ometa osnovne aktivnosti poput sna, odmora, rada ili učenja, a da duže izlaganje može izazvati ozbiljna oboljenja kao što su hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, čak i preuranjenu smrt. Smatra se da oko 80 miliona Evropljana živi u područjima u kojima nivo buke prelazi preporučene vrednosti, posebno u gradskim područjima.

Mere preporuke odnose se na infrastrukturna rešenja, poput izgradnje kružnih tokova, postavljanje ležećih policajaca kako bi se smanjila brzina vozila, a samim tim i nivo buke, rešavanje problema rupa na putevima, sađenje zasada žive ograde, postavljanje vakuum prozora na kućama i zgradama, tokom tehničkih pregleda vozila potrebno je izvršiti merenje nivoa buke koju proizvode motori, a privredne aktivnosti neophodno je da se sprovode u zatvorenom prostoru. Prema rečima našeg sagovornika, kod nas još uvek nije zaživela tehnička kontrola prijema zgrada, u okviru kojih se kontroliše koliko je ispoštovan standard postavljanja zvučne izolacije.

Buka negativno utiče na zdravlje ljudi, pre svega oštećuje sluh, utiče na mentalno zdravlje, izaziva kardiovaskularne i druge poremećaje i remeti imuni odgovor organizma. Povećanje rizika od trajnog oštećenja sluha nastaje pri profesionalnom izlaganju buci nivoa iznad 85 decibela, ali i izlaganje buci u svakodnevnim aktivnostima može imati štetne posledice po sluh. Među brojnim psihološkim posledicama kod stanovništva ugroženog komunalnom bukom, remećenje spavanja smatra se najvažnijim. Posebno nepovoljno na spavanje deluje buka teških vozila i vozova. Buka produžava vreme neophodno da se zaspi, čini spavanje površnim i dovodi do čestih buđenja. Efekti buke posle buđenja ispoljavaju se u vidu umora, promene u raspoloženju, smanjenju radne sposobnosti i zdravstvenim efektima. Buka utiče i na mentalno zdravlje izazivajući psihološke smetnje poput glavobolje, napetosti, nemira, razdražljivosti, depresivnog raspoloženja i umora. Prva faza oštećenja sluha naziva se i faza početne akustičke traume, a javlja se u frekvencijskom području od 4.000 herca. Uho se još ponaša kao zdravo i osoba ne mora biti svesna svog problema, a ukoliko se u ovoj fazi ne prepozna poremećaj i osoba bude i dalje izložena buci, oštećenje prelazi u drugu fazu, fazu trajne nagluvosti gde se više ne može postići kompletan oporavak sluha. Ljudi se razlikuju u osetljivosti na buku.

U komunalnoj sredini glavni izvori buke su saobraćaj, industrija, građevinski i javni radovi, sport i zabava. U zatvorenom prostoru glavni izvori buke su servisni uređaji, uređaji za emitovanje muzike i govora i kućni aparati. Buku može stvarati i priroda kao što su pojave udara groma, slapovi, jaki udari talasa, kao i životinje.

Postoje osobe kod kojih nagluvost nastaje brzo, a kod drugih i nakon niza godina izloženosti prekomernoj buci dešava se da sluh bude srazmerno oštećen u manjoj meri. Uticaj buke je štetniji što je ona jača, isprekidanija, a dugoročna izloženost intenzivnoj buci, dovodi do smanjenja slušne osetljivosti osobe, odnosno lagane nagluvosti ili čak potpune gluvoće. Do gubitka sluha, zbog izloženosti buci, najčešće dolazi postupno i progresivno, a uzrokuje ga degeneracija slušnih ćelija.