Promenom svesti pojedinaca do potpune rodne ravnopravnosti

Subotičko udruženje “Korak sigurnosti” organizovalo je okrugli sto pod nazivom “Ravnopravna i uspešna žena 21. veka“, kako bi predstavilo socijalnu sliku o položaju žena u društvu i ukazalo na važnost obrazovanja i promociju uspešnih i odgovornih poslovnih žena, u političkom, javnom, kulturnom i privrednom životu.

Završnicu projekta podržao je Zavod za ravnopravnost polova APV, Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, a učešće u okruglom stolu uzeli su i Sekcija žena Samostalnog sindikata Grada Subotice i omladinske organizacije.

Aleksandra Vukomanović, predsednica udruženja “Korak sigurnosti” je naglasila da je neophodno ukazati na značaj unapređenja učešća žena u procesu donošenja odluka na lokalnom nivou kako u gradskoj, tako i u ruralnoj sredini, što je veoma važno za stabilnije društvo u kojem je diskriminacija po pitanju rodne ravnopravnosti svedena na nulti nivo tolerancije. “Razmenjena su iskustva sa različitih radionica i predavanja, saslušani su predlozi mladih o ravnopravnosti polova i toga kako se u lokalnoj zajednici osećamo i šta treba da Lokalna samouprava još učini kako bi ravnopravnost između muškaraca i žena bila na jednom višem nivou. Ravnopravnost polova nije jednako ili podjednako učešće muškaraca i žena, već je potrebno da se interesi i ideje razmene, da svako ima jednake šanse, pravo glasa u smislu da predlaže i sprovodi inicijative u delo, potrebno je da se ravnopravnost polova uključi u sve pore društva, bilo da su to poslovna udruženja, radne organizacije, lokalna zajednica, dakle neophodno je da bude prisutna u svim oblicima društva i ekonomije”.

Marija Ušumović Davčik, načelnica Gradske uprave je rekla da Lokalna samouprava Grada Subotice podržava ovakve projekte i da je ravnopravnost žena važna tema, jer su one stub u društvu i to tako treba da bude i u budućnosti.

“Nekada sa svojom senzibilnošću žene donose bolje odluke, ali svakako ne smatraju da su bolje od drugih. Ravnopravnost je važna, subotička Lokalna samouprava je baš i dobar primer jer ako ćemo govoriti o zastupljenosti žena na radnim mestima u Gradskoj upravi, pa i na rukovodećim radnim mestima, onda su kod nas žene u prednosti, ali to naravno ne koristimo u druge svrhe, već da bi ovo društvo napredovalo i da bi naš rad bio što uspešniji”.

Goranka Ilić, predsednica Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Grada Subotice je istakla da je glavni zadatak organizacije iz koje dolazi edukacija žena o njihovim radnim pravima, kolektivnim ugovorima i svim drugim pravima koje imaju zaposlene žene. Napomenula je da bez rodne ravnopravnosti nema napretka nijedne države.

“Uradili smo jedno istraživanje u kojem smo došli do poražavajućih podataka. Naime, žene su o svojim pravima bile apsolutno neinformisane, međutim u poslednjih mesec i po dana mi smo organizovali tri okrugla stola gde smo oformili još neke društvene mreže kako bismo prišli i pokazali koja prava imaju zaposlene žene u Kolektivnim ugovorima. Kolektivni ugovor je jedna posebna i velika tema jer žene koje su zaposlene u državnim instutucijama imaju potpisane takve ugovore koje sadrže prava koja svaka žena mora da dobije, a to su pravo na solidarne pomoći, pravo prilikom rođenja deteta, pravo na odsustvo posle porođaja, a to su u privatnom sektoru ugovori koje poslodavac može da raskine u bilo kojem trenutku, međutim moram da kažem da u retkim slučajevima poslodavci ne žele da potpišu upravo te Koletivne ugovore i tu su dosta žene obespravljene i mi sada radimo na tome da edukujemo i poslodavce da je to jako dobro i za njih, a ne samo za radnike, kako bi zaposleni bili zaštićeni, jer tada će se i žene osećati sigurnije, a samim tim i doprineti poslodavcu u njegovom poslu”.

mr Đenđi Seleši, v.d. pomoćnice Pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, istakla je da biti ravnopravna i uspešna žena u 21. veku znači život u državi koja sprovodi rodno odgovorno zasnovane javne politike i da svi bez obzira na pol imaju jednake šanse i mogućnosti da uspeju u privatnom i poslovnom životu, u onim oblastima koje je država propisala.

“Država Srbija koja je 2021. godine usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti otišla je značajno korak dalje u odnosu na mnoge zemlje Evropske unije, a u ovom momentu ako mi posmatramo indeks rodne ravnopravnosti koji obuhvata šest tačaka u odnosu na 2016. godinu, popeli smo se na skali za šest stepeni i načinili smo značajne korake. Imamo sve mogućnosti koje su nam državne institucije, zakoni, podzakonski akti, dokumenta, razni programi i mere omogućile, ali nam je problem naša svest i da to sve što je osmišljeno praktično omogućimo da se realizuje i što se prati unazad nekoliko godina, koliko je to došlo do građana i građanki. Rodna ravnopravnost je dobra za pojedinca, porodicu i celokupno društvo, dakle ukoliko muškarci i žene budu ravnopravni, to znači da će jedna žena u Srbiji biti i ravnopravna i uspešna, jer ona može da bude upravo to samo ako se ostvari u svim sferama svog života”.

U pogledu jednakosti između polova, Đenđi Seleši dodaje da je ženama potrebno još 59 godina da bi bile potpuno ravnopravne sa muškarcima.