Položeni venci na spomen kompleks “Ptica slomljenih krila”

Na Senćanskom groblju u sredu, 02. novembra održana je Komemoracija žrtvama iz 1944. i 1945. godine, a tom prilikom na spomen kompleks “Ptica slomljenih krila” položeni su venci, u znak sećanja na 1.167 nevinih žrtava koje su bez suđenja pogubljene na licu mesta.

U obraćanju prisutnima, predsednik Skupštine grada dr Balint Pastor je istakao da su se pogubljenja duboko urezala u sudbinu čak i onih koji sa ovim događajima nemaju nikakvu ličnu povezanost, a ovaj datum kada se odaje počast i neguje sećanje na nevine žrtve je za našu zajednicu dan kada dajemo obećanje sebi, jedni drugima, a po funkciji i ljudima koje zastupamo, da ćemo učiniti sve što je u našoj moći, da se ovakve strahote nikada više ne ponove.

“Tako smo postigli da se formira Mešovita mađarsko-srpska akademska komisija koju su osnovali predsednici dveju zemalja, posle četiri godine Narodna skupština Republike Srbije je osudila zločine počinjene nad civilnim stanovništvom mađarske nacionalnosti u Vojvodini i predsednici dve zemlje su zajednički položili vence na tada otkrivenom spomeniku žrtvama racije u Čurugu. Godinu dana kasnije, 2014. godine Vlada Srbije je uredbom ukinula kolektivnu krivicu i Predsednik Srbije je posetio parcelu broj 44 kako bi odao poštu stradalima. Ali kao da još uvek nije dosta osvete, huškanja, širenja mržnje i nacionalne netrpeljivosti, kao da nije bilo dosta stravičnih posledica osuda bez objektivnog utvrđivanja činjenica. Pojedine sitne levičarske i liberalne stranke i organizacije koje se postavljaju kao opozicija čak i po pitanjima koja simbolizuju pomirenje i slogu među narodima, kao i njihovi sledbenici koji se oslanjaju na iskrivljene činjenice, ne prezaju ni od toga da obmanjuju javnost kako bi sprečili izgradnju spomenika”, rekao je Pastor, naglasivši da će zahvaljujući odgovornom pristupu i doslednošću političkih stranaka na vlasti, sve nevine žrtve dobiti dostojno spomen obeležje i u Novom Sadu, uprkos krajnje zlonamernom, destruktivnom i štetnom delovanju pojedinih organizacija čija je namera da spreče pomirenje.

“Morali smo ostaviti prošlost iza sebe. Način na koji su to učinili Srbi i Mađari može poslužiti za primer celoj Evropi. Usred prirodnih katastrofa, epidemija, energetskih kriza i strahota rata koji su okrenuli svet naglavačke moramo shvatiti koliko zavisimo jedni od drugih. I koliko truda treba da uložimo čak i onda ako se svi borimo za isti cilj. Tu nema, a naravno nikad nije ni bilo mesta za raskol. Trebalo je da prođe 50 godina da bismo o događajima iz 1944 i 1945. godine mogli javno, bez straha govoriti i još dve decenije pre nego što se rasvetle na državnom nivou. Prošlost ne možemo izmeniti, ali naša je dužnost da učinimo sve da se ovakve stvari nikada više ne ponove. To dugujemo sećanju na žrtve, ali i dolazećim generacijama, jer njihova budućnost zavisi od naših odluka”, naglasio je Pastor.