Neplaćeni ženski rad mesečno košta 50 hiljada dinara?

Subotica je bila domaćin sastanka na temu projekta “Od neplaćenog do vidljivog i plaćenog ženskog rada”, koji Akademija ženskog preduzetništva iz Novog Sada realizuje uz podršku Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji, u okviru projekta „Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti, faza II“, koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost. Glavna tema sastanka bila je neplaćeni rad koji obavljaju žene.

Jana Zabunov iz Akademije ženskog preduzetništva, istakla je da neplaćeni rad rade i žene i muškarci i dodala da su istraživanje i rodna analiza koji su sprovedeni u okviru projekta, pokazali da u Subotici žene rade ili vrše neplaćen rad četiri sata, čija vrednost je od 450 do 500 dinara na dan, što bi na mesečnom nivou iznosilo oko 50 hiljada dinara. “To je jedan veliki gubitak koji žene dobijaju time da rade taj posao, koji bi inače mogle da rade neke druge institucije ili organizacije iz nevladinog, vladinog ili korporativnog sektora, a one bi mogle da se posvete nekim drugim plaćenim poslovima i svojim interesovanjima ili da brinu o svojoj deci i porodici. Jedan od zadataka osim istraživanja i rodne analize bio je i program edukacije, mi smo i tokom sastanka održali edukaciju na temu rodne ravnopravnosti u svetlu neplaćenog ženskog rada kao i pravni odnosno zakonski okvir koji pokriva ovu temu, a u narednom periodu imaćemo nastavak koji će se usmeriti na prezentovanje rezultata istraživanja i rodnu analizu. To što je naš cilj, verujem da je cilj i grada Subotice, mi smo sa Lokalnom samoupravom potpisali Sporazum o saradnji za realizaciju ovog projekta, tako da smatram i veoma poštujem da je grad stvarno prihvatio ovaj izazov, jer tema neplaćenog rada i neplaćenog ženskog rada je veoma “klizav teren”.

Kako je objasnila, neplaćeni ženski rad je definisan Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i dokumentom Republičkog zavoda za statistiku, ali ga treba prvenstveno posmatrati kao poslove staranja o članovima porodice, održavanja domaćinstva, poljoprivrednih gazdinstava, bašti i slično, kao i doprinos žena kroz formalna ili neformalna udruženja, njihov doprinos lokalnoj zajednici, gradu ili opštini.

“Potrebno je obezbediti pristup uslugama kao što su obuhvat predškolske dece i ustanova, tu mogu da pohvalim Grad Suboticu koji u tom delu stoji jako dobro što se tiče dece do 3 godine, što je otprilike 37 odsto. Što se tiče dece koja su starija, tu je obuhvat 75 odsto i bliži se evropskom proseku, međutim vaspitačice su slabo plaćene, tako da je tu zamerka. Isto tako, usluge poput pomoći u kući ili se radi o dnevnom boravku za decu i odrasle sa invaliditetom, dakle to su sve poslovi koje vrše žene i trebalo bi uključiti više muškaraca u takve poslove, samo je pitanje da li će oni to raditi za isti novac koji jedva dostiže minimalnu zaradu. To su usluge koje bi trebalo da se sufinansiraju iz budžeta lokalnih samouprava, što predstavlja način na koji bismo mogli da rasteretimo žene, smanjimo obim neplaćenog ženskog rada, a sledeći zadatak je kako ih ekonomski osnažiti, kako bi one mogle sebi ili svojoj porodici priuštiti ovakve usluge, pošto je istraživanje pokazalo da najviše novca ide na održavanje kuće, peglanje i kuvanje. U ovom segmentu smo Gradskoj upravi predložili jedan inovativni finansijski instrument pod nazivom “Lokalni fond za žene i mlade” do 35 godina, kako bi se nezaposlene žene koje nisu radno aktivne mogle samozaposliti”, rekla je Zabunov.

Pomenuti Fond biće formiran u saradnji sa Garancijskim fondom Autonomne pokrajine Vojvodine, a u planu je da se implementira u Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost koji bi uskoro trebalo da bude usvojen za narednu godinu.

“Grad Subotica je pristupio izradi prvog Lokalnog akcionog plana za rodnu ravnopravnost, u koji će u skladu sa Nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost biti uključen i taj neplaćeni rad. Mi smo trenutno u toku analiziranja i prikupljanja informacija, dosta će nam koristiti aktuelni Popis stanovništva da dobijemo sve relevantne informacije i nakon toga će se izrađivati planovi i akcije koje će se raditi u narednom periodu. Prvi Akcioni plan radimo za 2023. godinu kako bismo usvojili sva potrebna akta i uskladili se sa Zakonom i svim ostalim što je potrebno i onda ćemo u toku sledeće godine odmah pristupiti izradi Akcionog plana za narednih pet godina, konkretno za period od 2024. do 2029. godine, tako da će tada biti nekih konkretnijih aktivnosti”, naglasila je Ana Ivanović iz Savet za rodnu ravnopravnost Grada Subotice.