Govor mržnje najučestaliji na društvenim mrežama

Govor mržnje je osim u svakodnevnom govoru i javnim nastupima, prisutan u velikoj meri i putem interneta i društvenih mreža i prema njemu treba da imamo nultu toleranciju, istakao je pokrajinski ombudsman dr Zoran Pavlović na konferenciji “Govor mržnje”, koja je održana danas u Subotici.

Kako je Pavlović naglasio, bez jednog tolerantnog i nediskriminatornog stava nećemo moći da dođemo do boljeg sutra i zajedničke budućnosti. “Mi smo stava da o ovoj temi treba stalno da dogovorimo, da krenemo od nas samih, preko posrednika javne reči pa sve do nosilaca pravosudnih funkcija. Naravno da je nesporna uloga nezavisnih institucija koje treba da preuzmu svoj deo odgovornosti i reaguju na svaki govor mržnje, grafit, izgovorenu reč, da li na društvenoj mreži, znači bez obzira gde se nalazi ona zaslužuje javnu osudu. Potrebno je da budemo što je moguće tolerantniji jedni prema drugima i da osuđujemo javno i lično svaki oblik diskriminatornog ponašanja”, rekao je Pavlović.

Predsednik Skupštine grada dr Balint Pastor, ocenio je da je po pitanju položaja nacionalnih manjina, u Subotici situacija sada mnogo bolja u odnosu na period od pre deset ili petnaest godina. “Ne treba zaboraviti kakvo je stanje bilo 2003., 2004., 2005. godine, kada su mediji svakodnevno izveštavali o incidentima na račun pripadnika nacionalnih manjina. To je davna prošlost, to je iza nas i svakako govori o zrelosti našeg društva i o tome da smo uradili dobar posao, jer smo napravili svi mi zajedno atmosferu da toga nema. Naravno i pravni koraci su učinjeni i Krivični zakonik je postao strožiji što se tiče ove teme. Postoji deset godina jedna izmena u Zakonu prema kojem se delo učinjeno iz mržnje smatra otežavajućom okolnošću. To što mi govorimo o ovoj temi ne znači da postoje neki ogromni problemi, već da da o tim problemima treba razgovarati i treba ih iskoreniti u potpunosti”, naglasio je Pastor.

Tijana Kojić, saradnik u Advokatskoj kancelariji Miroslav Vasić u Beogradu, jedna je od učesnica konferencije koja je govorila o govoru mržnje u sferi javnog informisanja. Kako naglašava, tema njenog autorskog rada bila je inspirisana praksom Evropskog suda za ljudska i manjinska prava, koja se ticala problema političkih delatnika i govora mržnje koji su oni izražavali vezano za presude koje je pomenuti sud donosio. “Ljudi koji su javno prepoznatljivi moraju da više vode računa o tome što izreknu, zato što je njihova odgovornost na neki način veća, jer dostižu do šireg auditorijuma. Moja poruka je da ako ste na neki način prepoznatljivi u društvu, ne samo kao javna ličnost ili obavljate neku društveno odgovornu delatnost, ako ste u medijima, kulturni radnik, profesor, učitelj, morate da vodite računa o onome što izreknete, jer vaša reč nosi određenu težinu i zbog toga treba da širimo toleranciju. Ja sam u radu obradila mehanizam govora mržnje, vi tu imate i pravne, psihološke i sociološke aspekte i sama činjenica da vama jedna kultura mržnje počinje da bude sveprisutna, naš prag tolerancije prema tome postaje sve veći i samim tim smanjujete mogućnost da prepoznate da je nešto što ljudi izreknu prihvatljivo ili neprihvatljivo. O takvim stvarima mora da se vodi računa, a to pre svega građani treba da se kulturno produhove, a ne da se svašta prikazuje u medijima ili internetu. Sloboda govora jeste pravo, ali ne i apsolutno pravo ako vi ugrožavate spokojstvo drugog”, napominje ona.

Rad na temu vršnjačkog nasilja kroz govor mržnje na društvenim mrežama, predstavila je Vida Vilić kriminolog, koja je istakla da je vršnjačko nasilje u Srbiji, u odnosu na ostatak sveta takođe zastupljeno, pogotovo što se sada oblici agresije i nasilja odražavaju iz stvarnog sveta u online virtuelni svet. “Nekako smo utvrdili da je ovo nasilje još više opasno upravo kod te najosetljivije grupe kao što su deca u osnovnim i srednjim školama. Ono ne traje samo dok su vršnjaci zajedno, već traje 24 sata dnevno sedam dana u nedelji, jer se dešava i preko kompjutera i preko mobilnih telefona, a ono što je veoma bitno su posledice koje se reflektuju kako na žrtve, tako i na počinioce ovakvih dela. 1,9 odsto žrtava je sklonije samoubistvu nego njihovi vršnjaci. Ono na šta mora da se ukaže pažnja, jeste da je sve veća zastupljenost dovela do toga da se priča o ovom vidu vršnjačkog nasilja, ali sa druge strane ne postoji pravni okvir za “online cyber bullying”, kako se inače zove vršnjačko nasilje na društvenim mrežama”, rekla je Vilić.

Konferenciju je organizovao Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman, u saradnji sa Institutom za kriminološka i sociološka istraživanja iz Beograda, u okviru koje je pripremljen zbornik radova u kome su učesnici konferencije tematizirali govor mržnje kao lokalni problem, ali i kao problem koji, zahvaljujući moći i uticaju društvenih mreža, nadilazi uske nacionalne granice i sve više postaje globalan.