Bunjevci obeležili Dan Velike narodne skupštine

U Bunjevačkoj matici sinoć je održana svečana Akademija povodom obeležavanja Dana Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena, koji se obeležava kao jedan od četiri Nacionalna praznika bunjevačke nacionalne manjine i predstavlja istorijski događaj prisajedinjenja ovih krajeva Kraljevini Srbiji. Tom prilikom predstavljeni su prvi rezultati istraživanja “Pravno – istorijski okvir Bunjevaca u Vojvodini”, o kojem su govorili profesori sa Filozofskog i Pravnog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Boris Stojkovski i prof. dr Đuro Hardi.

Kako je istakao prof. dr Boris Stojkovski, istoričar Filozofskog fakulteta, reč je o početnoj fazi istraživanja o istoriji bačkih Bunjevaca od najranijeg perioda od 1918. godine, kako bi se napravila jedna geneza kako su i odakle Bunjevci došli na ove prostore i koji su to trag ostavili, što je zaokruženo Narodnom skupštinom, koju smatra posledičnim događajem jednog kompleksnog procesa.

“Naš cilj je da u narednom periodu koliko god možemo i dalje istražujemo. Prva polovina novembra bila je u znaku oslobođenja, odnosno ulaska srpske vojske na ove prostore, pa sve do Pečuja i logična posledica svega toga, kao i Prvog svetskog rata i velikih promena koje su potresale čovečanstvo, došlo je do tih “tektonskih poremećaja” koji su rezultirali velikom Narodnom skupštinom, a ti makrodogađaji imali su velike posledice i na Bunjevce u Bačkoj i čitavoj Vojvodini. Međuratni period predstavlja jedan novi svet koji nije negirao bunjevački ili druge identitete, već je više insistirao na tom južnoslovenskom jedinstvu i Bunjevci kao deo južnih Slovena su takođe bili deo tog nekog amalgama i to jeste bila namera države, da se stvori taj integralni jugoslovenski identitet i tu su negde i Bunjevci nalazili svoje mesto, ali je bilo itekako važnih naučnih, kulturnih, političkih i drugih bunjevačkih delatnika između dva svetska rata, koji su se bavili očuvanjem identiteta i to je nešto što je bilo prisutno”, naglasio je profesor Stojkovski. On naglašava da su 1941., 1944. i 1945. godina imale teške posledice za bunjevački narod, a na inicijativu Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine i svih drugih značajnih ustanova i naučnika sa strane, došlo se do istraživanja o poreklu Bunjevaca od nekog najranijeg perioda. “Krenula su lokalna istraživanja u Subotici i Novom Sadu, tu je Budimpešta koja je uvek važna, zatim Gradska knjižnica u Vukovaru, a dalji plan je Zagreb, Beč i negde naša dugoročna ideja je Vatikanski arhiv da osvetli dosta toga vezano za tu masu rimokatoličkih Slovena u Dalmaciji i Hercegovini od kojih su potekli Bunjevci”, dodao je Stojkovski.

dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, napomenula je da je ovaj istorijski datum, u kojem su Bunjevci dali svoj doprinos i koji je uvek bio okosnica identiteta, daljeg razvoja i postojanja izuzetno veliki dan. Pre godinu dana Nacionalni savet doneo odluku je da će se tokom četiri godine prvo raditi istraživanje “Pravno – istorijski okvir Bunjevaca u Vojvodini”, nakon kojeg će biti konačno završena knjiga o bunjevačkoj istoriji.

“Treba reći da je ovaj projekat podržao Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i da ga radi osam profesora sa dva fakulteta, Filozofskog i Pravnog. Mi smo ovaj datum obeležavali kada mnogi nisu znali šta on predstavlja, tako da je iza nas preko 16 godina aktivnog obeležavanja nekada sa više, nekada sa manje uspeha, ali smo ga uvek držali poput vatre koja gori, zato što je to nešto oko čega smo se mi okupljali, jer je to trenutak kada smo mi bili bitni i važni za stvaranje ove države. Neki to jako dobro pamte, neki ne znaju, neki još uvek uče, ali to je svakako naš kamen temeljac od kojeg puno ne odlazimo i on nam je i snaga da radimo dalje, ali i važan datum na koji se oslanjamo”, rekla je ona.

Prisutne je pozdravio i Srđan Samardžić, član Gradskog veća za privredu, čestitkama povodom Nacionalnog praznika. “Želim da i vi i vaša pokolenja dugo godina proslavljate ovaj i ostale nacionalne praznike i da se svi zajedno u bratstvu, slozi i zdravlju viđamo dugo godina”, naglasio je Samardžić.