Bunjevci obeležili “Dan Dužijance”

“Dan Dužijance”, jedan od četiri nacionalna praznika bunjevačke nacionalne manjine obeležen je u ponedeljak, 15. avgusta na Veliki Gospojinu. Zetelačka svečanost koja predstavlja zahvalu Bogu na novom žitu, započela je blagoslovom kruva u crkvi Uzvišenja svetog Križa, zatim je usledila povorka od Bunjevačke matice do biste Blaška Rajića gde su položeni venci, a u večernjim satima u centru grada održana je centralna manifestacija koja je obilovala bogatim kulturno – umetničkim programom.

Obraćajući se prisutnima, dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta naglasila je da je od 25. aprila, kada je održan blagoslov žita, do danas održano dvadesetak manifestacija u povodu obeleževanja Dužijance.

“Kruv je uvek značio mir, blagostanje i da nema gladi. Možda bi ovu Dužijancu mogli posvetiti upravo tome, sa željom da ovaj grad ni ove godine ni bilo koje druge koje dolaze nikad ne bude gladan, da ne bude takvih ni u našoj državi u kojoj živimo, a ni na ovom svetu. Da poželimo zaista da se sve smiri, da najveće brige budu one koje su vezane za ekologiju, a nisu male, da se družimo da čuvamo svoju kulturu, da podržavamo druge u čuvanju njihove kulture i u tom smislu je takođe ova Dužijanca poklonjena gradu i svim narodima koji u njemu žive i koji su nam pomogli pre godinu dana da naš maternji jezik postane službeni u ovom gradu u kojem postojimo četiri veka”, istakla je ona.

Prema običaju, bandaš i bandašica Branislav Crnjaković i Dunja Babić predali su predsednici Nacionalnog saveta kruv od novog žita, a ona je u znak zahvalnosti za sve što je uradio za Bunjevce, isti predala gradonačelniku Stevanu Bakiću, koji je istakao da mu je to velika čast i podsetio da je Dužijanca jedan od najstarijih običaja Bunjevaca koji ima dug put razvoja, a danas ima i crkveno, odnosno liturgijsko obeležje.

“Koliko je Dužijanca značajna govori i činjenica da je Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine upravo ovaj običaj koji u sebi nosi svečarski i duhovni karakter, proglasio za svoj nacionalni praznik. Poznato je da je službena upotreba jezika najveći izazov koji je bilo potrebno rešiti u svim sazivima bunjevačkog Nacionalnog saveta, a na sednici Skupštine grada početkom maja 2021. godine odbornici su jednoglasno doneli odluku o izmenama Statuta grada Subotice, kojom je završena procedura uvođenja Bunjevačkog jezika u ravnopravu službenu upotrebu na teritoriji našeg grada”, rekao je Bakić i dodao da je to bio veliki dan za naš grad, kojim je stavljen pečat na njegovu jedinstvenost i specifičnost kako u regionu tako i u Evropi.

“I ova Dužijanca simboliše zapravo ono najvrednije u nama, simbol kruva jeste naše zajedništvo, koliko smo vredni i posvećeni uzvišenim ciljevima, ali prilika je da kažemo da naša vera jesu i gramatika i pravopis, identitet na kojem insistiraju oni koji su branili Evropu u bitci kod Sente, oni koji su na velikoj Narodnoj skupštini pokazali kakvu budućnost žele u 20. i 21. veku. Ovo je velika prilika da pokažemo koliko smo tolerantni u odnosu na različite identitete. Tamo gde slavimo rad, tamo gde slavimo kulturu, verujem da je to vrednsot koja pripada zapravo svim Bunjevcima”, izjavio je sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost dr Zoran Milošević.

Alma Rizvanović, posebna savetnica u Ministarstvu kulture naglasila je da Ministarstvo kulture i informisanja pre svega podržava ovakve projekte koji promovišu kulturu, koji predstavljaju mozaik šarenolikosti i koji na jedan specifičan način simbolišu kontinuitet života. “Dužijanca je jedna nadasve lepa i jednostavna manifestacija koja ima za cilj da promoviše različitost, život koji je simbolički prikazan kroz žetvu i taj kruv. Jesu se promenile tekovine i teški risarski poslovi, ali zahvala prema tom plodu i tom kruvu ostaje. Mi smo zahvalni svim nacionalnim zajednicama koje pokušavaju da očuvaju svoj identitet, jer time bogate mozaik naše države”, istakla je Rizanović.

Manifestacija je završena tradicionalnim Bandašicinim kolom.